Trideseti travanj 1945. godine simbolično je označio kraj Drugog svjetskog rata - tada su postrojbe Crvene armije zauzele Reichstag u Berlinu, a nacistički lider Adolf Hitler izvršio samoubojstvo.

TOPOVSKI PAKAO NA ZELOVSKIM VISOVIMA

U sklopu jedne od najvećih vojnih operacija - bitke za Berlin, koja je počela 16. travnja i trajala do 5. svibnja, sovjetske postrojbe su nakon teških borbi zauzele Reichstag i ostale vladine zgrade u središtu grada.

U ovoj bitci sa obje strane sudjelovalo je 3,5 milijuna vojnika, više od 50.000 artiljerijskih oruđa i 10.000 tenkova. Sovjeti su u ofanzivu krenuli sa 200 divizija, dok su Nijemci imali 150.

Tijekom tih borbi Crvena armija je izgubila 361.000 boraca, dok je broj poginulih njemačkih vojnika do danas nepoznat. Veliki otpor Nijemci su pružili na Zelovskim Visovima, gdje su sagradili nizove rovova, bunkera i obrambenih položaja. Vrlo dobro su ih osigurali i ukopali. Sovjeti su dočekani ubitačnom vatrom topova.

Nakon pobjede kod Zelova, uslijedio je završni obračun u samom Berlinu.

Video: Bitka za Berlin

OČAJNIČKA ODBRANA NIJEMACA

Berlin je branilo oko 500.000 njemačkih vojnika, vrlo dobro naoružanih i opremljenih. Nijemci su cijeli Berlin pretvorili u sustav utvrđenja i bunkera, a kretali su se i berlinskom kanalizacijom. Čak su tramvajske vagone koristili kao pokretne platforme za naoružanje. Po teškim borbama, sovjeti su ušli u dijelove Berlina 25. travnja. Hitlerove snage su se očajnički branile.

Na teritoriji Berlina su bile dvije linije obrane. Bilo je na stotine bunkera, a mnoge kuće sa debelim zidovima su korištene kao utvrđenja. Naročitu opasnost za jurišne sovjetske odrede predstavljali su " Faustpatrone, odnosno ručni bacači granata, jer je sovjetska vojska koristila dosta oklopne tehnike u ovom napadu. Mnogi tenkovi su u tim uličnim borbama uništeni.

Pad Berlina

PAD REICHSTAGA

Završnica juriša na Berlin bila je bitka za Reichstag, odnosno zgradu njemačkog parlamenta. Tada je Reichstag bio najviša zgrada u središtu grada, tako da je njegovo osvajanje imalo simboličan značaj.

Prvi pokušaj da se Reichstag zauzme u naletu 27. travnja bio je neuspješan. Borbe za ovu zgradu trajale su četiri dana. Prijelomni trenutak dogodio se 29. travnja kada su sovjetski odredi uspjeli da osvoje dobro utvrđeni objekt MUP-a, koji je zauzimao čitavu četvrt.

Reichstag je prešao u ruke sovjetskih vojnika 30. travnja navečer. U ranu zoru 1. svibnja nad njim je podignuta crvena zastava 150. jurišne divizije, koja je kasnije nazvana Zastavom pobjede.

Video: The Battle for Berlin: Great Battles of WWII

SAMOUBOJSTVO TVORCA GENOCIDA

Istovremeno, Adolf Hitler je 30. travnja u svom bunkeru izvršio samoubojstvo. On se do posljednjeg trenutka nadao da će snage iz drugih dijelova Njemačke stići u pomoć glavnom gradu, ali se to nije dogodilo.

Berlinski garnizon je kapitulirao 2. svibnja. Hitler, tvorac najveće mašinerije masovnog zločina u povijesti, izvršio je samoubojstvo sa ljubavnicom Evom Braun u bunkeru kod Berlina.

Uz podršku krupne buržoazije i revanšista, željnih osvete zbog poraza Njemačke u Prvom svjetskom ratu i zahvaljujući popustljivim zapadnim zemljama, Hitler je iskoristio materijalnu bijedu i nezadovoljstvo Nijemaca, nametnuo im se kao vođa i poveo u katastrofu i njih i čovječanstvo.

Video: Borbe u Berlinu

U Prvom svjetskom ratu je kao dobrovoljac zarobljen, 1921. je postao šef Nacionalsocijalističke radničke stranke Njemačke, 9. juna 1923. pokušao je puč u Münchenu zbog čega je osuđen, ali je brzo pušten iz zatvora, a 1925. je reorganizirao stranku na vojničkoj osnovi.

Hitler je, ubrzo pošto je 1933. postao kancelar, uveo nacističku diktaturu, počeo nemilosrdan progon Židova i ljevičara, otvorio koncentracione logore, ukinuo parlamentarizam, sindikate, slobodu tiska i građanska prava.

Iskoristio je neodlučnost Zapada i Austriju priključio Njemačkoj, porobio Čehoslovačku, a 1939. napao Poljsku, čime je izazvao Drugi svjetski rat.

Hitlerova Njemačka izvršila je genocid na Židovima i Slavenima, posebno nad Rusima, Bjelorusima, Srbima...

Nacistička Njemačka bila je tvorac najužasniji zločina u povijesti čovječanstva, a Adolf Hitler je postao simbol zla i zločina.