Svečano

U Ljubuškom obilježena 10. obljetnica rada Hospicija Božanske milosti

Kroz prigodan film prikazan je put, razvoj i napredak u pružanju palijativne skrbi u ovoj ustanovi gdje je "nebo najbliže zemlji".
Lifestyle / Zdravlje | 24. 11. 2023. u 18:23 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Fena / U Ljubuškom obilježena 10. obljetnica rada Hospicija Božanske milosti

U ljubuškom hotelu Bigeste danas je upriličena središnja svečanost povodom  obilježavanje 10. obljetnice rada Hospicija Božanske milosti Doma zdravlja Ljubuški.

Kroz prigodan film prikazan je put, razvoj i napredak u pružanju palijativne skrbi u ovoj ustanovi gdje je "nebo najbliže zemlji".

Priča kreće 2008

''Naša priča kreće 2008. godine kada se u srcima i mislima predstavnica humanitarne udruge Sv. Josip radnik, pok. časne sestre Muriel Geisler i gđe. Mary Walsh rodila ideja za izgradnju Centra za teško oboljele i siromašne osobe. Nakon niza sastanaka s tadašnjim načelnikom Općine Ljubuški Nevenkom Barbarićem ideja o hospiciju u Ljubuškom je postajala sve realnija. Za par godina velebna zgrada je bila tu, kao i medicinska oprema, sve iz donatorskih sredstava dobrih ljudi iz SAD- i Irske, uz podršku Općine uređen je parter oko Hospicija, te je isti dat Domu zdravlja Ljubuški na korištenje“, rečeno je prilikom prikazivanja filma o deset godina djelovanje Hospicija u Ljubuškom.

Prema riječima dr. Ivana Landeke ravnatelja Doma zdravlja Ljubuški, prvi bolesnik u hospicij je ušao u jesen 2013. godine.

''Mi smo u ovih 10 godina brinuli o nešto više od 370 palijativnih bolesnika koji su bili smješteni u našem hospiciju. Također za oko 70 osoba s teškom i neizlječivom bolesti koje su nam se javile i imale želju ostati kod svojih kuća smo organizirali da se i njima osigura skrb u njihovim domovima uz pomoć djelatnika Hospicija i drugih djelatnika Doma zdravlja Ljubuški“, kazao je Landeka.

Na početku je bilo jako teško, teško je bilo objasniti ljudima što je to hospicij, što je palijativna skrb, kako objasniti obiteljima da će bolesniku u hospiciju biti bolje i lakše nego u njegovom domu. Također djelatnici su konstantno morali objašnjavati razliku između hospicija i doma za starije i nemoćne osobe, a prvu pomoć pružili su im kolege iz hospicija u Tuzli. Kasnije je krenula suradnja s kolegama iz Republike Hrvatske, prvenstveno iz Zagrebačkog instituta za kulturu zdravlja.

''Uspostavili smo suradnju s prof. Veljkom Đorđevićem i prof. Marjanom Braš, koji su osnovali Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odnosno CEPAMET i prošli njihove edukacije. Ta suradnja i naše prijateljstvo, traje još i danas'', rečeno je ovom prilikom.

Ravnatelj Landeka se ovom prilikom zahvalio svima koji su pomagali i pomažu rad Hospicija, a posebnu zahvalu je uputio bivšim i sadašnjim djelatnicima.

''Mogu ravnatelj i glavna sestra biti savršeni, ali ako spremačica ne opere i ispegla robu bolesnika dobro, ako prostor nije  čist i uredan ne možete dobiti prolaznu ocjenu ni kod bolesnika ni kod članova njihovih obitelji. Stoga s ovog mjesta moram pohvaliti sve one koji sada rade u Hospiciju i koji su u prethodnom razdoblju radili i dali svoj maksimum“, kazao je Landeka.

Emotivan trenutak 

Posebno emotivan trenutak je bio kada se prisutnima s par prigodnih riječi i pozdrava obratila glavna sestra Hospicija Marijana Mucić.

Ovom prilikom podijeljene su  i zahvalnice onima koji imaju posebnu zaslugu u nastanku, razvoju  i opstanku Hospicija. Tako su zahvalnice dobili časna sestra Muriel Geisler (postumno), Mary Walsh, bivši gradonačelnik Ljubuškog Nevenko Barbarić, dopremijer Federacije BiH I ministar financija Toni Kraljević, prof. Veljko Đorđević, prof. Marijana Braš, Grad Ljubuški, Vlada ŽZH, Zavod za zdravstveno osiguranje ŽZH, SKB Mostar, CEPAMET, Franjevački samostan Humac, Dom za starije i nemoćne sv. Josip radnik, Dom zdravlja Metković , te Humanitarna udruga Marijine ruke.

Program je nastavljen u prostorijama Hospicija gdje je služeno svečano misno slavlje koje je predmolio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš.

Kopirati
Drag cursor here to close