Sarajevo

Održan znanstveni projekt ''Značaj transfuzijske medicine u kliničkoj praksi''

Udruga „Facultas za prosperitet mladih“ je u Sarajevu organizirala naučni projekt pod nazivom „Značaj transfuzijske medicine u kliničkoj praksi“.
Lifestyle / Zdravlje | 26. 12. 2019. u 12:07 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Udruga „Facultas za prosperitet mladih“ je u Sarajevu organizirala naučni projekt pod nazivom „Značaj transfuzijske medicine u kliničkoj praksi“.

Pokrovitelj ovog projekta je Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo.

O značaju dobrovoljnog davalaštva krvi, organizaciji darivanja krvi i stavovima koji u javnosti postoje o darivanju krvi, kao i o teškoćama s kojima se susreću organizatori darivanja krvi te o važnosti doprinosa različitih društvenih aktera razvoju svijesti o davanju krvi govorili su mnogobrojni učesnici naučnog skupa.

''Svijest o potrebi darivanja krvi nažalost nije dovoljno razvijena. Iako grad Sarajevo i Federacija BiH broje značajan broj aktivnih darivatelja krvi, nažalost, počeli smo se susretati s velikim problemima. Stanovništvo naše zemlje postaje sve starije, pa je i manji broj onih koji mogu darovati krv, a mladi zdravi ljudi – koji su potencijalni darivatelji krvi – sve više odlaze iz BiH. Stoga se s pravom možemo pitati, ako mladi odu iz zemlje, ko će darivati krv, ko će darivati život onima kojima je potrebna krv? S obzirom na to da se kao najčešće spominjani razlog nedoniranja krvi navodi upravo nedovoljna informiranost, vjerujemo kako edukacija mora biti na najvišoj razini kako bi, konstantno i kontinuirano, bile osigurane nove generacije dobrovoljnih davatelja krvi. Sve što se odnosi na darivanje krvi mora biti dobro obrazloženo i sve nedoumice i zablude moraju biti dobro pojašnjene kako bi se eliminirao strah u ljudi, razbile predrasude prema darivanju krvi te kako bi ih se potaknulo na ovaj nadasve plemenit čin jer, nema umjetne krvi – jedino je čovjek izvor ovoga lijeka'', kazao je Asad Kučević, inače tajnik Crvenog križa općine Novo Sarajevo, te naglasio da jedna doza može spasiti tri života.

Osvrt o razvoju kulture dobrovoljnog davanja krvi, magistar teologije i književnik Alen Kristić započeo je podsjećanjem da je riječ o dugotrajnom procesu, koji sa svakom novom generacijom treba započinjati iznova i da bi u njemu na sustavan način trebali sudjelovati svi relevantni društveni akteri, počevši od obitelji preko obrazovnih, zdravstvenih i medijskih struktura do religijskih zajednica, gospodarskih subjekata i nevladinih organizacija.

Opisujući specifičan doprinos svakog od spomenutih društvenih aktera, Kristić je na poseban način skrenuo pozornost na neprocjenjiv doprinos obitelji, nadasve pozitivan primjer roditelja, čime se stvaraju osnove da dobrovoljno davanje krvi postane svojevrsna transgeneracijska obiteljska tradicija humanističkog usmjerenja.

Podsjećajući na krajnje pozitivan stav islama, katoličanstva i pravoslavlja o dobrovoljnom davanju krvi, kao jedinstvenom izrazu vjere i ljudskosti, Kristić je potaknuo nazočne da se u promociji dobrovoljnog davanja krvi, uz suradnju s religijskim zajednicama, koriste i religijskim resursima.

Svoje promišljanje Kristić je završio zaključkom da dobrovoljno davanje krvi u društvima izloženim nacionalističkim narativima, kao izuzetan humani čin, predstavlja i praktičan čin otpora getoizaciji ljudi na osnovi njihovih različitih nacionalnih, religijskih ili kulturnih razlika.

„Koliko su darivatelji krvi važni za cjelokupno društvo, a ponajviše za uspješno funkcioniranje zdravstva, pokazala je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasivši darivatelje krvi herojima, pozivajući se na izreku:  'Tko spasi jedan život, kao da je spasio cijelo čovječanstvo!' Darivatelji krvi uistinu jesu heroji jer oni spašavaju tuđe živote“, kazao je Nikola Božanović, iz Kluba za osnaživanje mladih 018 iz Niša, koji je također upoznao prisutne s ulogom i značajem Crvenog križa/krsta – najveće i najstarije svjetske humanitarne organizacije.

''Darivatelj krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina kod koje se ljekarskim pregledom, te provjerom nivoa hemoglobina, utvrdi da darivanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primijenila. Ukoliko se odlučite darovati krv: saznat ćete krvnu grupu i Rh faktor; Vaša krv bit će testirana na krvlju prenosive bolesti (hepatitis B i C, HIV i sifilis); prema Zakonu o radu FBiH, član 53: ‘Radnik dobrovoljni davatelj krvi, za svako darivanje ima pravo na najmanje jedan dan plaćenog odsustva.’; ukoliko ste zdravstveno osigurani, a darivali ste krv 10 i više puta, oslobođeni ste participacije; i ono što je najbitnije, spašavate nekome život. Darivanje krvi je besplatno, dobrovoljno i anonimno“, istaknuli su ostali sudionci na skupu.

Voditeljica projekta Ivana Krstanović je dodala da Udruga „Facultas“, u sklopu projekta „Kao nekad pred Božić 2019“, drugu godinu zaredom, provodi i promotivnu medijsku kampanju za mlade pod nazivom „Mi smo nova generacija dobrovoljnih darivatelja krvi“, koju su podržali Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH i Crveni križ općine Novo Sarajevo.

''Naša udruga i mediji će na ovaj način imati značajnu ulogu kako u poticanju građana, a pogotovo mladih, na redovno davanje krvi tako i u podizanju razine svijesti o potrebi za davanjem krvi. Promoviranjem zdravog stila života, zdravstvene kulture i edukacije, upravo mediji utječu na solidarnost i društvenu odgovornost građana. Mora se više pažnje posvetiti ovoj temi.

Potrudimo se svi zajedno osigurati novu generaciju dobrovoljnih darivatelja krvi“, kazala je Ivana Krstanović, te je na kraju skupa poručila mladima da darovati krv mogu svakim radnim danom od 08:00 do 19:30 u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH (ulica Čekaluša 86, u neposrednoj blizini Medicinskog fakulteta – Sarajevo), kao i subotom od 08:00 do 15:00 sati.

Kopirati
Drag cursor here to close