Razmjena roba

BiH u 2019. povećala trgovinski deficit, 92 posto hrane se uvozi

Bh. izvoz u šest mjeseci 2019. iznosio je šest milijardi KM, što predstavlja smanjenje za 0,05 posto u odnosu na isti period 2018., dok je uvoz iznosio 9,94 milijarde KM i povećan je za 4,43 posto.
Lifestyle / Hrana | 21. 08. 2019. u 12:39 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2019. godine zabilježila povećanje deficita od 12,11 posto u razmjeni roba sa svijetom, a posebno je zabrinjavajuće da uvozi 92 posto hrane koja se konzumira, istaknuto je na prezentaciji koja je danas održana u Vanjskotrgovinskoj komori BiH u Sarajevu.

Bh. izvoz u šest mjeseci 2019. iznosio je šest milijardi KM, što predstavlja smanjenje za 0,05 posto u odnosu na isti period 2018., dok je uvoz iznosio 9,94 milijarde KM i povećan je za 4,43 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu je 60,4 posto i smanjena je za 4,29 posto u odnosu na isti period 2018.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH u izvozu, u promatranom periodu, bili su Njemačka sa 14,43 posto, Hrvatska sa 12,59 posto, Italija sa 11,82 posto, te Srbija sa 11,09 posto.

BiH je, također, nastavila najviše uvoziti iz Hrvatske, zatim Srbije, Slovenije i Njemačke.

U šest mjeseci 2019. BiH je u Hrvatsku izvezla robu u vrijednosti 756,6 milijuna KM, a uvezeno je za 1,7 milijardi KM, vrijednost izvoza u Srbiju iznosila je 666,6 milijuna KM, a uvoza 1,3 milijarde KM, u Njemačku je izvezeno robe u vrijednosti 867,2 milijuna KM, a uvezeno je za 889,5 milijuna KM. U Italiju je izvoz iznosio 710 milijuna KM, a uvoz 862 milijuna KM.

Video: BiH u 2019. povećala trgovinski deficit, 92 posto hrane se uvozi

Na tržiše EU u prvom polugodištu 2019. izvezeno je robe u vrijednosti 4,42 milijarde KM, a uvezeno u vrijednosti 6,78 milijardi KM. Na tržište CEFTA-e BiH je u prvom polugodištu izvezla robu u vrijednosti 990 milijuna KM, a uvezla za 1,44 milijarde KM

U strukturi razmjene ostvarene po sektorima za šest mjeseci 2019. primjetan je pad izvoza u agroindustriji, tekstilnoj industriji i drvnom sektoru, što se veže za pad obima industrijske proizvodnje još od posljednjeg kvartala prethodne godine.

S druge strane, zabilježen je rast uvoza u svim sektorima, što ukazuje na visoku potrošnju u zemlji.

Kopirati
Drag cursor here to close