Zbog otapanja ledenih vrhova, ugrožene dvije milijarde ljudi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Otapanje leda na planinama ugrozit će u budućnosti oko dvije milijarde ljudi, upozoravaju klimatolozi, napominjući da se led na najvišim planinskim vrhovima topi velikom brzinom.

Smanjivanje planinskih površina pod snijegom i ledom najviše je u europskim skijalištima koja zavise od umjetnog snijega i umjesto zimskih postaju ljetna odmarališta.

Švicarska vlada navodi da je posljednjih deset godina broj skijaša u Alpama pao za oko 24 posto.

Do kraja 21. vijeka, količine snijega na skijalištima najvjerojatnije će pasti na manje od 50 posto sadašnje količine, a staze ispod 1.500 metara nadmorske visine mogle bi ostati potpuno bez snijega, navodi list Nature.

Stručnjaci navode najvažnije planinske regije koje imaju ogromne količine vode u obliku snijega i leda. U planinskim lancima ima ih više nego igdje u svijetu, osim na Arktiku i Antarktiku, prenosi Srna.

Na njima se nalazi više od 200.000 lednika, te visinskih jezera i močvara.

Kako se led i snijeg tope, voda se postupno oslobađa i puni vodotokove rijeka i jezera ključne za život oko 1,9 milijarde ljudi, što je oko 20 posto današnjeg stanovništva na Zemlji?!

U novoj studiji posebno se izdvajaju četiri najveća sustava na četiri kontinenta – u Aziji, Europi, Sjevernoj Americi i Južnoj Americi.

Najveći, najvažniji, ali i najugroženiji je azijski sustav bazena koji se snabdijevaju vodom iz regije u kojoj se nalaze masivi Himalaji, Karakorum, Hindu Kush i Ladakh. Od njega direktno ovisi više od 200 milijuna ljudi uglavnom u Afganistanu, Kini, Indiji i Pakistanu.

U Europi su to Alpe i uz njih vezani bazeni Rhone, Po, Rajne i Crnomorskog sliva...Od njih zavisi oko 70 milijuna ljudi.

U Sjevernoj Americi to su planine Sjevernoameričkih Cordillera koje vodom snabdijevaju brojne rijeke i od njih ovisi oko 14 milijuna ljudi.

U Južnoj Americi to su Andi i Južnoamerički Cordilleri od kojih ovisi oko osam i po milijuna ljudi.

Planine se zagrijavaju dva puta brže od ostatka svijeta.

Tijekom idućih 100 godina klimatske promjene djelovat će na pitku vodu za ljude, na vodu za proizvodnju struje i vodu za poljoprivredu, upozoravaju klimatolozi.