Svijet gladuje zbog jedenja mesa?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema podacima UN-a, svaki sedmi čovjek na svijetu ne zna hoće li imati dovoljno hrane da preživi dan. Dok se, s jedne strane, stanovnici razvijenih zemalja prejedaju namirnicama životinjskoga podrijetla i boluju od pretilosti i srčanih bolesti, s druge strane, više od 900 milijuna ljudi u svijetu gladuje, a 2 milijarde su pothranjene jer se žitaricama kojima bi se mogli prehraniti ljudi hrani stoka.

16. listopada u cijelome svijetu obilježava se kao Svjetski dan hrane i kao Svjetski dan borbe protiv McDonald's-a. Udruge prijatelja životinja povodom ovog datuma upozoravaju na povezanost potpuno nepotrebne proizvodnje mesa, mlijeka i jaja te siromaštva i gladi u svijetu. Svake godine na farmama se uzgoji preko 60 milijardi životinja da bi bile brutalno zaklane za hamburgere i ostale mesne proizvode.

Meso je izrazito rastrošan način proizvodnje hrane i prosječno se za 1 kg mesa upotrijebi 10 kg bjelančevina iz povrća. Proizvodnja mesa troši pet do 10 puta više vode nego proizvodnja biljne hrane, a sada se trećina obradive zemlje u svijetu koristi za uzgoj žitarica za prehranu stoke. Izravno utječući na problem siromaštva u svijetu, Zapad koristi svoju moć inzistirajući na tome da manje bogate zemlje uzgajaju hranu za životinje Zapada umjesto da tu hranu uzgajaju za vlastiti narod. Sadašnja prehrana, temeljena na uzgoju usjeva za tovljenje životinja za klanje, neodrživa je i vodi katastrofalnoj nestašici hrane te povećanju gladnih i siromašnih ljudi u svijetu.

Tvrtku McDonald's, već godinama optužuju za zločine nad životinjama, goleme ekološke štete, izrabljivanje djece i radnika, manipulaciju djecom, posluživanje nezdrave hrane i podržavanje gladi u svijetu. McDonald's je odgovoran za patnju i smrt milijuna životinja godišnje. Postoji izravna povezanost McDonald'sa sa sječom prašuma radi pašnjaka. Time istrebljuje brojne biljne i životinjske vrste, protjeruje lokalno stanovništvo, a potiče i globalno zatopljenje. Samljevene životinje pune pesticida i antibiotika zapakirane u šarenu ambalažu nudi kao hranu, zbog čega su prošle godine zatvoreni svi McDonald's-ovi restorani brze hrane u Boliviji.

Kada bismo sačuvali naše zalihe žitarica i dali ih siromašnima i pothranjenima umjesto za uzgoj životinja, lako bismo mogli nahraniti gotovo sve kronično pothranjene ljude svijeta.

Meso je najmanje ekonomična hrana koju jedemo: cijena jednog kilograma mesnih bjelančevina dvadeset puta veća je od cijene jednake količine biljnih bjelančevina, zbog čega države subvencioniraju industriju mesa, mlijeka i jaja.

„Svjetski problem gladi je umjetan. U ovome trenutku proizvodi se puno više nego dovoljne hrane za prehranu svake osobe na našemu planetu, pa ipak mnogi ljudi gladuju i umiru od gladi jer se za uzgoj više od 60 milijardi životinja godišnje koje ljudi jedu troše enormni prirodni resursi, uz veliko zagađenje okoliša i najveći utjecaj na globalno zatopljenje. Pritom se prikriva i zanemaruje činjenica da ljudi mogu živjeti bez mesa te da će na biljnoj hrani dokazano biti vitalniji, manje obolijevati i dulje živjeti. Prelaskom na bezmesnu prehranu otvara se mogućnost za racionalno trošenje prirodnih resursa“, pišu aktivisti iz udruge Prijatelji životinja