Država koja radi protiv građana

Odnos prema najugroženijima najbolji je pokazatelj demokratičnosti jedne zemlje

''Sve je proces, sve politička volja, igra moći, kupovina glasova, prodaja i osvješćivanje''.
Lifestyle / Flash | 28. 10. 2022. u 10:20 B.S. | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ako uzmete u obzir da unutar jednog, od tri dominantna etnička korpusa, postoji nejednakost, gdje su predstavnici i tzv. zaštitnici vitalnih interesa zapravo ljudi koji najviše krše osnovna prava ljudi vlastitog naroda, zamislite samo koliko se onda ona fundamentalna prava krše jednoj zajednici koja nema svoje predstavnike u zakonodavnim i izvršnim institucijama'', kazao je za Bljesak.info Dalibor Tanić, urednik portala Newipe.com i osnivač Asocijacije mladih Roma, Aksiom.

''E, tek tamo neke 2050. godine, što je moje vrlo optimistično predviđanje, bismo mogli odgovoriti na pitanje ''Što je država učinila?''. Do tada, sve je proces, sve politička volja, igra moći, kupovina glasova, prodaja i osvješćivanje'', dodao je Tanić.

Praksa daleko od normativnog okvira

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca svake godine. Tog dana, 1948. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Opću deklaraciju o ljudskim pravima.

Međunarodni dan ljudskih prava obilježio se i prošle godine u BiH, a tema je bila ''jednakost''.

Bosna i Hercegovina je donijela niz zakona iz ove oblasti, pa kada se govori o normativnom okviru, može se reći da je BiH poštivanje ljudskih prava postavila vrlo visoko u svojim ciljevima.

No, kako je i sam istaknuo Dževad Mahmutović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, ''praksa je daleko od normativnog okvira''.

''Niz međunarodnih obaveza se ne izvršava, a posebno se ističu presude Europskog suda za ljudska prava, nedonošenje zakona kojim bi se regulirala prava žrtava torture, spor i gotovo zaustavljen proces traženja nestalih osoba... Neophodno je hitno riješiti ove probleme'', kazao je Mahmutović.

''Nemamo zakonske zaštite''

Slično razmišljanje dijeli i Dina Bajraktarević, izvršna direktorica Tuzlanskog otvorenog centra, koja ističe kako se na svakodnevnoj osnovi krše ljudska prava marginaliziranih skupina, a da izostaje sistemska zaštita za iste.

''Smatram da dok nemamo zakonske zaštite i sistemske inicijative za rješavanje pitanja kršenja ljudskih prava ranjivih skupina, da ćemo se još uvijek suočavati sa diskriminacijom, nasiljem, izolacijom, socijalnom isključenošću, a svi navedeni problemi direktno utječu na kvalitetu života marginaliziranih skupina'', kazala je Bajraktarević, za Bljesak.info.

Prema istraživanju Civil Right Defendersa iz 2018. godine pod nazivom ''Obruč anticiganizma – Romi u BiH'', Romi, kojih, prema procjenama, ima oko 58.000, i dalje su najugroženija manjina u BiH.

Iako su najveća nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini, Romi su zasigurno i jedna od najugroženijih manjinskih skupina, koja je svakodnevno izložena različitim vidovima diskriminacije. Zbog toga im je, između ostalog, pristup obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti otežan ili u nekim slučajevima i onemogućen.

''Ovo nije samo pitanje odnosa države prema Romima, već i pitanje stupnja zrelosti i stabilnosti ove zemlje. Ne možemo govoriti o kršenju prava Roma, a izostaviti suštinsko pitanje o složenosti države koje je posljednjih desetljeća ostavilo vrlo duboke posljedice na sve njene građane i građanke, a Rome gotovo u potpunosti udaljila od institucija, društva, škola, mogućnosti da budu dio procesa u donošenju odluka'', ističe Tanić za Bljesak.info.

Niska razina poštivanja ljudskih prava

Jednostavan odgovor Tanić je dao i na pitanje napretka Bosne i Hercegovine po pitanju poštivanja prava Roma.

''BiH je napredovala u poštivanju prava Roma u onoj mjeri koliko je napredovala kao država. Onoliko koliko je do sada imenovala savjetnika u Predsjedništvu, ministarstvima, uposlila Roma u Javnim RTV servisima, ili emitirala makar 10-to minutni program na romskom jeziku, pokrenula Katedru za romski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i da ne nabrajam dalje... Eto, toliko je BiH napredovala. A to što jedna politička partija stavi osobu na izbornoj listi koji je po zanimanju Rom, apsolutno ne znači ništa'', naglasio je Tanić, koji dodaje kako ''nama treba mišljenje Europske komisije ili analiza nekog analitičara da bi nam postalo jasno u kakvoj državi živimo''.

Dina Bajraktarević također ističe kako smo još uvijek na ''niskoj razini poštivanja ljudskih prava marginaliziranih skupina u BiH.

''Ovdje je bitno naglasiti da se Bosna i Hercegovina Ustavom obvezala na poštivanje temeljnih ljudskih prava te se obvezala da će osigurati najvišu razinu međunarodnih priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, također kao država ratificirali smo međunarodne instrumente u oblasti ljudskih prava, uključujući konvenciju Ujedinjenih naroda'', dodala je.

Akcijski plan BiH za društvenu inkluziju Roma i Romkinja za period 2021. - 2025.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 20. travnja usvojilo je Akcijski plan BiH za društvenu inkluziju Roma i Romkinja za period 2021. - 2025. godine s ciljem poboljšanja društvenog statusa i uključenosti Roma i Romkinja u BiH.

Mjerama i aktivnostima u okviru Akcijskog plana želi se smanjiti diskriminacija Roma i Romkinja i zaustaviti 'antidžipsizam', unaprijediti njihova zaposlenost i zapošljavanje, poboljšati uvjeti stanovanja romske populacije u BiH, unaprijediti dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite, kao i obuhvat njihovog obrazovanja u BiH djelotvornijom realizacijom ranije usvojenog Okvirnog plana o obrazovnim potrebama Roma.

Za provođenje ovog plana u petogodišnjem period bit će potrebno iz različitih izvora financiranja, uključujući donatorska i sredstva lokalnih zajednica, osigurati više od 98 milijuna KM, najviše za poboljšanje uvjeta stanovanja romske populacije, i to oko 73 milijuna KM.

''Tek je počelo''

''To je proces. Nije završeno, naprotiv, tek je počelo, tako da ne možemo reći da je država nešto učinila ili ne'', kazao je Tanić, koji je dodao kako ipak ''država radi, postoje aktivnosti i to su uglavnom posljedice pritiska koji dolazi izvana. Uostalom, najveći broj stvari se ovdje događa pod vanjskim pritiskom, pa tako i s procesom poboljšanja života Roma u BiH''.

''Primjera radi, Akcijski plan za društvenu inkluziju Roma za period 2021. – 2025. godine koje je donijelo Vijeće ministara BiH u travnju ove godine je vrlo konkretan dokument. Za njegovu realizaciju se izdvajaju proračunska sredstva, a da bismo postigli vidljive rezultate, treba poprilično puno godina i naravno sredstava. Realizacija se mora nastaviti i nakon 2025., godine'', istaknuo je.

Odnos prema najugroženijima

Još jedan dokaza da normativno Bosna i Hercegovina dobro radi po pitanju poštivanja ljudskih prava marginaliziranih skupina u BiH je i usvajanje Akcijskog plana za unapređenje prava LGBT osoba u BiH, ali praksa ponovno postaje upitna.

''U BiH LGBTI+ osobe su diskriminirane i kroz zakone i u svakodnevnom životu – nema mogućnost sklapanja braka, nasljeđivanja imovine partnera/ice, osnovna socijalna i građanska prava nisu u mogućnosti da uvažavaju'', ističe Bajraktarević.

''Nemojte nikada zaboraviti da je upravo odnos prema onim najugroženijima i najslabijima vrlo jasan pokazatelj demokratičnosti jedne zemlje'', dodao je Tanić.

Usvajanjem Akcijskog plana BiH ispunjava jedan od ključnih prioriteta u pretpristupnom procesu pridruživanja BiH Europskoj uniji, ali i obveze proistekle iz međunarodnih konvencija. Usvajanje Akcijskog plana potvrda je opredijeljenosti BiH da doprinese poštovanju, zaštiti i ostvarivanju prava i sloboda LGBT osoba, te suzbijanju predrasuda i stereotipa prisutnih u društvu.

Zadovoljavanje osnovnih ljudskih prava

Bajraktarević se slaže da je ovo pozitivan iskorak ka unapređenju prava i odnosa prema marginaliziranim skupinama u Bosni i Hercegovini, te kako ističe ''želim vjerovati da će implementacija ovog Akcijskog plana biti efikasna i korisna za bh. društvo, te da ćemo napokon napraviti veći iskorak u poštivanju prava marginaliziranih grupa''.

''Smatram da država može i treba raditi na sistemskom rješavanju problema marginaliziranih skupina, ali također da poveća socijalnu uključenost grupa u zajednici. Ovdje treba uzeti u obzir heterogenost marginaliziranih skupina, pri čemu svaka od njih ima specifične probleme i potrebe, te u skladu sa njima kreirati strateška sistemska rješenja. Niti jedna od ovih grupa nema ''posebna'' prava, nego isključivo se pobrinuti da se zadovolje osnovna ljudska prava svih grupa u bh. društvu jer su marginalizirane skupine jedna heterogena grupa. Svaka od njih je na svojevrstan način izložena kršenju osnovnih ljudskih prava'' dodala je.

Politička volja i promjena svijesti građanstva

Ljudska prava u Europskoj uniji univerzalna su i nedjeljiva. Politikom ljudskih prava EU aktivno promiče i štiti temeljna ljudska prava kako unutar svojih granica, tako i u odnosima s trećim zemljama. Pritom se prvenstveno štite socijalna, ekonomska, građanska politička i kulturna prava.  

Bosna i Hercegovina kao demokratska država, koja počiva na vladavini prava, na svom putu ka Europskoj uniji i njenim vrijednostima, kao i svjetskim civilizacijskim tokovima suvremenog društva mora raditi na unapređenju i zaštiti ljudskih prava.

''Za Bosnu i Hercegovinu je potrebna dosta veća politička volja i promjena svijesti građanstva o značaju zaštite ljudskih prava marginaliziranih skupina u društvu. Inicijativa za zaštitu treba da dođe od institucija i ljudi koji su izabrani da nas kao građane/ke predstavljaju. Naravno, kreiranje institucionalne i sistemske mreže podrške u tijeku realizacije i implementacije svih potpisanih dokumenata kojima smo se obavezali na zaštitu univerzalnih ljudskih prava je od ključnog značaja kako bismo se približili europskim standardima u sprečavanju kršenja prava marginaliziranih zajednica'', naglasila je Bajraktarević.

Kopirati
Drag cursor here to close