Munika u Grčkoj najstarije drvo u Europi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska povijest ima svjedoka koji je promatra više od tisuću godina - muniku u sjevernoj Grčkoj, piše National Geographic, prenijela je Hina.

Munika je crnogorično drvo iz porodice borova, koje raste samo na Balkanu. Drvo u brdovitoj sjevernoj Grčkoj, koje su znanstvenici nazvali Adonis, staro je 1075 godina, utvrdili su dendrokronolozi sa sveučilišta u Stockholmu, Mainzu i Arizoni.

Time je Adonis, koji je bio mladica kad je Bizant bio na vrhuncu, najstarije poznato drvo u Europi čija je starost neupitno potvrđena dendrokronologijom - metodom utvrđivanja starosti mjerenjem broja godova na drvetu.

"Nevjerojatno je da taj velik, složen i impresivan organizam preživo toliko dugo u tako negostoljubivom okolišu, u kraju koji je naseljen više od 3000 godina", rekao je švedski dendrolog Paul Krusic, vođa ekspedicije koja je pronašla drvo, jedno u nizu višestoljetnih stabala koji žive u šumi u Pindskom gorju.

U Europi ima starijeg drveća, ali to su biljke koje se mogu same "klonirati", odnosno reproducirati se iznova tisućama godina. Takva su drveća zapravo stara samo nekoliko stotina godina, ali su genetički identična svojim drevnim precima kojima su povezana istim korjenjem.

"Adonis se ne može razdijeliti ili klonirati kako bi preživio. Kloniranje je vrlo učinkovita metoda preživljavanja, ali ovo nije taj slučaj. Nije isto biti prepušten sam sebi i živjeti više od tisuću godina, kao ovo drvo", rekao je Krusic.

"Kako bismo ustanovili starost, morali smo uzeti dio srčike drveta, veličine kemijske olovke, od vanjskog dijela prema središtu. Utvrdili smo da ima 1075 godišnjih godova", rekao je Krusic.

Uzimajući u obzir gdje je "časna starina" pronađena, znanstvenici su odlučili da ga nazovu Adonis po grčkom mitološkom bogu rođenom iz drveta.

Ovako stara stabla rijetkost su u Europi, iako su relativno uobičajena u ostalom dijelovima svijeta, uključujući Ameriku. Razlog za to ima mnogo veze s ljudima - što je civilizacija bliža veća je vjerojatnost da će drvo biti posječeno zbog neke ljudske potrebe.

U Hrvatskoj i u drugim mediteranskim zemljama ima maslinika u kojima ima stabala čija se starost procjenjuje na više tisuća godina, ali njihova dob nije potvrđena dendrokronološkom metodom.