Ramazanski bajram, zvan i festival prekida posta, važan je islamski blagdan koji se održava svake godine nakon ramazana, islamskog svetog mjeseca posta i odricanja.

Tri dana

Na taj dan muslimanima nije dozvoljeno postiti. Ovim blagdanom obilježava se završetak 29 ili 30-dnevnog posta od izlaska do zalaska Sunca. Ramazanski bajram traje tri dana, a pada na prvi dan mjeseca ševvala, desetog od dvanaest lunarnih mjeseca Islamskog kalendara.

Točan dan slavljenja varira ovisno o lokaciji i promatranjima lokalnih religijskih službi. Na dan Ramazanskog bajrama moli se poseban namaz (islamska molitva) koji se sastoji od dva rekata (jedinica islamske molitve). Smije se izvoditi samo u kongregaciji, a ima i dodatnih šest tekbira.

Bajram namaz klanjaju samo muškarci, skupno u džamijama i tada imam održava prigodnu propovijed. Bajramska molitva se, po Poslanikovu običaju (sunet), obavlja na otvorenom, na mjestu posebno određenom za to - koje se zove musala.

'Allah razi olsun'

Blagdan je dobio naziv po posebnom obveznom milodaru, koji se zove sadakat al-fitr, a moraju ga udijeliti svi vjernici koji u danima bajrama imaju dovoljno hrane za svoje dnevne potrebe, prenose 24 sata.

Daje se novac ili namirnice u vrijednosti vlastite dnevne ishrane, prvenstveno siromasima kako bi i oni mogli osjetiti radost blagdana.

Vjernici koji dijele ovu milostinju njome čiste svoj post od eventualnih grijeha i "predaju" ga Bogu. Nakon bajram namaza, tradicionalno se obilaze groblja, gdje se moli za oprost pokojnicima, a posebno šehidima.

Dok je bajramski namaz i obilazak umrlih rezerviran za muškarce, žene kod kuće pripremaju obilne objede, gozbe za obitelj. Roditelji tih dana daruju svoju djecu, obilaze se i daruju i susjedi i rodbina.

Bajram se kod muslimana čestita riječima 'Bajram šerif mubarek olsun' što znači 'Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen'.

Na tu čestitku odgovara se sa - 'Allah razi olsun', što znači 'Neka je Allah zadovoljan tobom'.