Može li međureligijski dijalog biti ključ bolje budućnosti BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mir je bio ideja vodilja za osnivanje Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini 1997. godine. Skoro četvrt stoljeća poslije i dalje je potreban doprinos izgradnji građanskog društva u kojem je, kako kaže član Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća Boris Kožemjakin, utjecaj vjerskih zajednica neprikosnoven.

"Čini mi se da Međureligijsko vijeće treba biti neizostavan faktor stabilnosti Bosne i Hercegovine, razbijanja predrasuda i stvaranja povoljne klime kako Bosne i Hercegovine, tako i medjusobnih, međunacionalnih, a i međureligijskih odnosa'', kaže Kožemjakin

Civilizacijski znak jednog vremena

Kenan Hodžić, tajnik Odbora za Međureligijsku suradnju u Zenici, kaže: "Međureligijski dijalog je zasigurno civilizacijski znak jednog vremena. Moramo znati, što više međureligijskog dijaloga, ili dijaloga uopste to smo više ljudi jedni prema drugima".

Problemi se javljaju kada religijske institucije postanu instrument političkih stranaka za ostvarivanje ciljeva, smatra sociolog Salih Fočo.

"Umjesto da imamo od religijskih autoriteta na neki način relaksaciju društvene i političke scene imamo stalno zaoštravanje poticanje konfilkata koji su na nacionaloj i religijskoj osnovi'', navodi Foči.

Zadatak vjerskih zajednica

"To nije zadatak ni vlasti ni naroda, to je zadatak vjerskih zajednica da se pročiste unutar vlastitih redova. Vi medju ljudima imate takvu suradnju da vi prosto ne mozete vjerovati da se u političkom smislu prave tolike razlike", dodaje Kožemjakin.

Sugovornici BHRT-a zaključuju da bi međureligijski dijalog morao uključujivati univerzalne vrijednosti koje u sebi sadrže sve religije, a to je činjenje dobrih djela jednih prema drugima.

Izazov je to, kako kažu, u multireligijskoj zemlji u kojoj je teško pronaći grad koji istovremeno nema crkvu i džamiju.