Od političkog sredstva usmrćivanja i otpora, do poremećaja u prehrani i 90 milijuna gladnih

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U zagrebačkom Etnografskom muzeju nedavno je postavljena velika izložba „Lica gladi“ autorica Tanje Kocković Zaborski  i Melanije Belaj. 

Njihova zajednička izložba „Lica gladi“ posvećena je gladi – kompleksnoj i višeslojnoj temi koju su obradile vrlo studiozno i angažirano, ali i pitko i jednostavno kako bi najšira zainteresirana publika mogla bolje razumjeti što je to glad, kakva je njena povijest, kako se aspekti gladi manifestiraju u suvremenom društvu.

Tema gladi kompleksna i višeslojna

Melanija Belaj, viša znanstvena suradnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku  i Tanja Kocković Zaborski, viša kustosica u Etnografskom muzeju  intenzivno proučavaju glad svaka iz svog rakursa, pa je izložba rezultat ne samo suradnje dviju kolegica, nego i institucija.

"Temu uopće nije bilo lako predstaviti, pogotovo ne toliko sveobuhvatno a istodobno pitko i pristupačno muzejskoj publici. U tome su nam uvelike pomogle dizajnerice, dizajnerski tim Dora i Tina dizajnerskog studija Bilić_Müller. Nama samima je bilo vrlo teško odabrati iz mnoštva tema i aspekata upravo ove koje prikazujemo izložbom. Tema gladi kompleksna je i višeslojna“, izjavila je Melanija Belaj za Bljesak.info.

Intenzivno su istraživale oko godinu i pol dana, češljale literaturu, a u svemu su im pomogli brojni etnološki zbornici, kao i literatura koju su napisali povjesničari.

“Pretraživale smo bogati fundus Hrvatskog državnog arhiva, kontaktirale s muzejima u Zagrebu i izvan, prelistavale dnevni tisak od 1930-tih pa do danas u Nacionalnoj biblioteci i naravno razgovarale s brojnim sugovornicima, odlazile na teren. Puno se otvara tema nakon takvog istraživanja, pa je onda naša zadaća bila da odaberemo što želimo pokazati posjetiteljima“, izjavila je za Bljesak.info Tanja Kocković Zaborski.

Iz mnoštva građe koju su prikupile, dodaje Belaj, izložbu su podijelile u nekoliko većih cjelina.

Marko Mlikota | Bljesak.info / 

Lica gladi – borba protiv gladi, glad kao političko sredstvo i poremećaji prehrane

“Jedna od njih predstavlja načine kojima su se ljudi kroz povijest, ali i kojima se danas bore protiv gladi na globalnoj i lokalnoj razini, druga tema obrađuje glad kao političko sredstvo, ono kojim se može manipulirati masama, pružati otpor, usmrćivati. U trećoj cjelini bavimo se glađu i tijelom i tu smo pažnju usmjerili na poremećaje prehrane za koje smo tijekom istraživanja shvatili da su jedan od vrlo prisutnih problema današnjice“, ističe Belaj.

Jela se juha od kamena, meso mačke, štakora, miševa, konja, kora breze

Glad se kroz povijest manifestirala na razne načine, objašnjava Belaj, no ponajprije tako da joj se čovjek uvijek dovinuo, spretnim i ustrajnim vrtlarenjem, čuvanjem i konzerviranjem hrane, spremajući zalihe i zimnice, koristeći neuobičajene namirnice: od alternativnih krušarica: brašna žira crnike, kore breze ili kruške tepke do kamene juhe.

“Iako je juha od kamena ustvari neka univerzalna priča o škrtom domaćinu i jalovom gostoljublju pa je nekako prerasla u mit, na dijelu jadranske obale doista je evidentirano da se kuhala juha od kamena, taj kamen morao je biti iz dubine mora, ako je moguće sa što više živih organizama (trava, račića, puževa) i on bi se uz dodatak povrća kuhao u krepku juhu. On je danas gastronomski ekskluziv, međutim siromašnim ljudima bila je obrok“, izjavila je Belaj.

Kocković Zaborski, pak, dodaje kako su jedna od zanimljivosti na izložbi i namirnice koje su ljudi kroz povijest koristili onda kada nije bilo drugih, kada je zavladala glad.

“Tijekom svjetske povijesti na jelovnike zato dolaze primjerice životinje poput mačaka, miševa, štakora, konjskog mesa, lisica, ježeva, meso morske zvijezde, meso ptica. Brašno od kestena te brašno od žira crnike često se koristilo na Jadranu i zaleđu. Od njega su se izrađivale beskvasne lepinje, kruh, a moglo je poslužiti i kao zamjena za kavu. Ostali alternativni izvori prehrane su biljke rogoz, mirta, planika, kruška tepka“, dodaje Kocković Zaborski.

Glad kao političko sredstvo: Za vrijeme opsade Sarajeva pravila se pita od ničega

Iako namjera nije bilo povezivati izložbu „Lica gladi“ s aktualnim političkim stanjem, rat u Ukrajini počeo je tijekom njihovog istraživanja, pa je bilo neminovno i taj dio rasvijetliti.

“Ukrajinu tretiramo u dijelu izložbe u kojem glad obrađujemo kao političko sredstvo. Bavimo i velikim gladima u povijesti – onoj u Ukrajini 30tih godina 20.stoljeća i velikom gladi u Irskoj uzrokovanoj bolešću krumpira polovinom 19.stoljeća. Obrađujemo i glad tijekom opsada gradova – Sarajeva i Dubrovnika u kojima su se ljudi na razne načine snalazili da se prehrane, kombinirajući zalihe s paketima humanitarne pomoći. U Dubrovniku je recimo bio i velik problem opskrbe vodom. Manifestacije gladi su recimo nestašica pojedinih namirnica te njihova skupoća“, objašnjava Belaj.

Štrajk glađu: Štrajkač je onaj koji trpi

Prvi oblik štrajka glađu u povijest se bilježi još u pretkršćanskoj Irskoj, objašnjava Belaj, a povrijeđeni čovjek gladovao je na pragu osobe koja ga je ugrozila.

“Tim činom ustvari se ruglu i javnoj sramoti izvrgnula osoba koja je bila krivac. Kroz povijest se posebno ističu štrajkovi glađu sufražetkinja u borbi protiv diskriminacije žena na početku 20. stoljeća. Kao kaznu mnoge su iskusile prisilno hranjenje u zatvorima. Zatim tu je i Mahatma Ghandi koji je bio predvodnik indijskoga nenasilnog otpora prema britanskoj vlasti, a kao dio otpora prisutan je bio i post“, kaže Belaj.

O štrajku glađu navodi se i kako on ne utječe izravno na ciljanu metu, nego je štrajkač taj koji trpi. Protivnike pobjeđujete ne ubijajući ih, već pobjeđujete odlučnošću da ubijete sebe.

Bavile su se i glađu u logorima Jasenovac, Bakru i El Shattu pa su prikazale i eksponate koji opisuju mučnu svakodnevicu zatočenika.

Ljude se u logorima tijekom Drugog svjetskog rata mučilo izgladnjivanjem do smrti 

“Dominantan način mučenja ljudi u logorima, posebice u Jasenovcu bilo je upravo izgladnjivanjem, i to izgladnjivanjem do smrti“, kaže Belaj.

Pomoću predmeta koje su posudile iz nekoliko muzeja, odnosno, dopisne karta, žlice, logoraške kuharica iz Jasenovca, posudice iz izbjegličkog logora El Shatt i spomenara iz logora u Bakru, htjele su dati jedan, kako navodi Kocković Zaborski, suptilan uvid u užase koje su zatočenici proživljavali, koncentrirajući se u ovom slučaju na glad.

“Posjetitelji mogu pročitati koliko se u 25 riječi može napisati malo, a reći puno na dopisnoj karti kojom su zatočenici tražili svoje obitelji da im pošalju hranu i odjeću. Ili čitajući zapise zatočenica koje su zapisivale recepte za jela koja su pripremala za svoje obitelji prije zatočeništva, prisjećajući se i nadajući se boljim danima. Danima bez gladi. Prema reakciji naših posjetitelja, u tome smo uspjele“, kaže Kocković Zaborski. 

Marko Mlikota | Bljesak.info / Lica gladi - izložba 

Svaki deveti stanovnik Zemlje liježe gladan 

Svijet u u kojem živimo je, dodaje Belaj, s jedne strane svijet obilja u kojem se kojem se proizvede toliko hrane da je trećina godišnje završi kao otpad.

"A s druge strane, postoji problem pothranjenosti 14 milijuna djece u dobi do pet godina, svaki deveti čovjek stanovnik Zemlje svake večeri liježe gladan, 90 milijuna ljudi je od 2020. godine je gladno jer im uslijed oružanih sukoba diljem svijeta hrana iz nekog razloga nije dostupna ili je ne mogu proizvoditi“, dodaje Belaj. 

Pandemija poremećaja prehrane 

U suvremenim društvima vlada pandemija poremećaja prehrane, pa se u jednom dijelu bave temom – gladi i tijela – odnosno reprezentacijom tijela kroz povijest umjetnosti, poželjnim izgledom tijela i njegovom recepcijom u društvu.

“Više nas se dojmila činjenica s kojom smo se susrele tijekom istraživanja, a to je upravo snažan porast poremećaja prehrane u današnjem društvu, posebice adolescenata“, kaže Belaj.

Kocković Zaborski pak napominje kako su tijekom istraživanja i u razgovorima sa stručnjacima koji se bave ovom temom, shvatile da se jako puno u javnosti govori o pretilosti, a ne dovoljno o anoreksiji i bulimiji.

“Stoga smo se odlučile povezati s osobama koji se bave tim temama, pa je tako nastala suradnja s Dnevnom bolnicom za poremećaje hranjenja H(RANA) Klinike za psihijatriju Sveti Ivan. Osmislili smo niz programa koje smo objedinili pod nazivom Mala škola prevencije poremećaja hranjenja i krećemo u javnozdravstvenu kampanju 'RemekTijelo'. Putem javnih tribina, predavanja i ponajviše radionica za adolescente želimo raditi na prvenstveno na prevenciji poremećaja hranjenja. Sve će se te aktivnosti održavati u Etnografskom muzeju, a vodit će ih stručnjaci iz Dnevne bolnice do kraja izložbe – početkom svibnja 2023. godine“, dodaje Kocković Zaborski. 

Dok jedni umiru od gladi, drugi gladaju kako bi izgledali ljepše 

Poraz današnjeg društva je što postoje toliki ljudi koji gladuju da bi izgledali ljepše i toliki koji su zaista gladni korice kruha.

"To je naša proturječnost, sraz dinamike svijeta u kojem danas živimo, u kojem je putem medija dostupno gotovo sve, pa i sadržaji koji utječu na percepciju i razmišljanje, stvaranje iskrivljene slike svijeta i stvaranje iskrivljene slike vlastite osobnosti. Izložbom upravo želimo osvijestiti i taj problem ponajviše kod mladih, probuditi interes za drugog, empatiju koja nam preostaje kao jedan od valjanih načina na koji se moramo nositi sa zbiljom i svakodnevicom“, kaže Belaj. 

I danas pokušavamo premostiti praiskonski strah od gladi 

I danas se, na simbolički način, pokušavamo napominje Belaj, premostiti praiskonski strah od gladi – kroz rituale i običaje božićnog i uskrsnog razdoblja, a koji nisu nužno vezani uz kršćanstvo, već porijeklo pronalaze u radnjama i ponašanjima ljudi kada se kalendarska godina percipirala putem prirode, agrarnog kalendara – doba rađanja, ubiranja plodova prirode i ono doba kada priroda miruje.

"A mi je u tom vremenu moramo buditi, činiti sve kako bi u novom ciklusu oko sunca opet slijedila ustajalu putanju. Na jednom dijelu izložbe posjetitelje podsjećamo i na te elemente kojima obiluje tradicijska kultura i etnografska građa: božićno žito, maslinova grana, pisanica", zaključuje Melanije Belaj.