Hitlerov umjetnički "neprijatelj broj jedan" rođen je prije 135 godina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Slavni slikar Oskar Kokoschka, jedan od vodećih predstavnika bečke moderne, rođen je u donjoaustrijskom Pöchlarnu na Dunavu, na današnji dan prije 135 godina.

Punih je šest desetljeća nadživio Gustava Klimta i Egona Schielea (obojica umrli 1918.), suborce za novi umjetnički izraz.  

Trojka Klimt - Kokoschka - Schiele danas je simbol potentnosti austrijske umjetnosti jugendstila i ekspresionizma.

Kokoschka je pohađao bečku Školu za umjetnost i obrt od 1904. Prvo je bio pod utjecajem jugendstila, posebno Klimta. Nadaren i spisateljski, pročuo se litografskom slikovnicom ‘Sanjareći dječaci‘ (Die Träumenden Knaben).

Sudjeluje na Međunarodnoj umjetničkoj izložbi u Beču 1909, a iste godine izvodi mu se i drama ‘Ubojica: Nada žena’, za koju radi i šokantan plakat.

Vremenom, oslobodivši se utjecaja secesije, postaje vodeća ličnost ekspresionističkoga smjera u suvremenom europskom slikarstvu.

Snažnim koloritom bogata i gusta namaza i uznemirenim treptavim linijama slikao je portrete, krajolike i gradske motive koje je transponirao u poetsko-halucinantne prizore pune unutarnje napetosti (Oluja, 1914; Autoportret, 1917; Snaga glazbe, 1921; Prag, 1936).

Pisao je drame i pjesme, članke i rasprave o umjetnosti te objavio autobiografiju Moj život (Mein Leben, 1971).

Međutim, nisu svi u Beču dijelili oduševljenje enfant terribleom dramatično-nervoznog, psihologiziranim portretima jasno prepoznatljivog stila: Kokoschkini nanosi boje kao da nisu nastali kistom, već skalpelom.

Strasnu ljubavnu aferu s Almom Mahler, udovicom slavnog skladatelja i dirigenta Gustava Mahlera, Kokoschka započinje 1912. Nakon prekida veze 1915. javlja se dobrovoljno u rat, u kojem zamalo gine.

Poslije rata putuje po Europi i Sjevernoj Africi, a u prvoj polovici 1920-ih profesor je na Likovnoj akademiji u Dresdenu. Početkom 1930-ih dulje boravi u Parizu, a 1934. u Pragu upoznaje Oldu Palkovsku, koja će mu biti supruga do kraja života.

U Njemačkoj je Kokoschka Hitlerov otvoreni umjetnički ‘neprijatelj broj jedan’. Hitler i Goebbels njegova djela smatraju ‘degeneriranom umjetnošću’.

Na upravo tako nazvanoj, zlehudoj izložbi u Münchenu 1937, potom i u više drugih gradova Trećeg Rajha, bilo je, među ostalim, sedam Kokoschkinih slika.

Iz Čehoslovačke Kokoschka i Olda 1938. bježe u London. Poslije Drugoga svjetskog rata nastanjuju se u Švicarskoj. Kokoschka putuje i izlaže po svijetu, nastavlja portretirati državnike i druge poznate ljude, crta i slika pejzaže i vedute, izrađuje kazališne scene, ilustrira knjige...

U Salzburgu, u rodnoj Austriji, Kokoschka 1953. otvara svoju Međunarodnu ljetnu akademiju, koja ima veliki odjek. Pritom mu djela imaju različitu recepciju: u Austriji ga cijene prije svega zbog ranih ekspresionističkih radova, u Njemačkoj zbog onih iz njemačkog razdoblja, a u SAD-u zbog slika i crteža nastalih na njegovim mnogobrojnim putovanjima.

Kokoschka je bio odličan u trženju vlastite umjetnosti - i sujetan. U starosti je bio ljubomoran zbog skokovitog rasta zanimanja za Schieleova djela, započetog 1960-ih. Govorio je da je Schiele bio pornograf i neoriginalan.

Oskar Kokoschka umro je 22. veljače 1980. u  Montreuxu u Švicarskoj.