Cenzura
Slobodna BiH: Gradskoj upravi se nije svidjela pjesma pa izbacili književnicu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Književnica Tanja Stupar Trifunović ''izbačena'' je s manifestacije Kočićev zbor iako su je uredno pozvali organizatori nakon što joj je poručeno da njezina pjesma nije primjerena ovome skupu.
Naime, u Banja Luci je u ponedjeljak navečer otvoren 53. Kočićev zbor, manifestacija koja se održava u čast Petra Kočića, Stupar Trifunović objavila je kako se nekom iz banjalučke Gradske uprave nije svidjela njezina pjesma.
''Organizatori 53. Kočićevog zbora su me zvali da kao književnica nastupim na svečanom otvaranju Kočićevog zbora u parku "Petar Kočić", a potom su me izbacili iz programa (bez da mi to itko javi) zato što se nekom iz Gradske uprave Banja Luke (ima više maštovitih objašnjenja) ne "uklapa" moja pjesma, ne sviđa naslov, preduga im je. Nikad i nitko me u ovih preko dvadeset godina koliko čitam pjesme po ovom svijetu nije izbacio iz programa jer se famoznom nekom (koga nitko ne imenuje i misteriozna je osoba) ne sviđa pjesma. Ponudili su mi (preko posrednika i bez da znam kome i zašto se "ne uklapa pjesma") da mijenjam pjesmu što nisam željela jer smatram da se baš ova pjesma uklapa u Kočićev zbor i jer nisam dobila nikakvo smisleno objašnjenje zašto je pjesma sporna. Sve mislim kako bi ovaj misteriozni netko ne samo mene nego i samog Kočića izbacio iz programa koji bi trebao biti njemu u čast. Svima onima koji su htjeli doći da me slušaju večeras ovdje poklanjam spornu pjesmu i posvećujem je onom tajanstvenom nekom kom se pjesma ne uklapa'', napisala je književnica.
Inače, manifestaciju je otvorila pomoćnica ministra za kulturu Republike Srpske Tanja Đaković, koja je istaknula da se ova manifestacija ne organizira samo u čast Petra Kočića, nego i duha jednog mjesta.
Gradonačelnik Banja Luke Igor Radojičić istaknuo je kako je Kočić bio nacionalni tribun i borac za nacionalna prava, te podsjetio da je prošle godine usvojen novi grb Banja Luke, na kojem je ovaj veliki književnik predstavljen kao čuvar grba.
Razmnožavanje domaćih životinja
Surov je to zvuk kada lopata zarije svoj kljun u šljunak
u zemlju u tijelo gliste
koje se lomi i savija živo a svedeno na patrljke
Surov je to zvuk koji oštro ulazi u tkivo zemlje
Presijeca jasnu liniju kržljavo busenje trave
naseobinu poludjelih mrava
I sve se strmoglavljuje ka dolje
Ka tebi
I dan je surov i vjetar je prejak
i prehladno je za ovaj ljetni dan
Pa nisi ti bila neka meka
Neka krhka
Da odeš nekog mirnog dana bez bure
I bez kletvi
I bez zazivanja predaka i psovanja svih životinja u štali
Nisi ti bila neka koja bi nas ostavila
bez pozdrava bez da nam se jeza hladnog dana zavuče u kosti
Nisi ti bila toliko plodna
koliko si željela
Ni toliko sinova
nisi imala koliko ti je trebalo
da pokažeš komšijama da s tobom nema šale
Nisi ti bila neka bezveze
znala si više nego sve žene u selu
ali koga je to tvoje znanje zanimalo
od ovih tvojih pokunjenih
od troje dvoje
preostalih
Ni da kriknu ne znaju kao ti
Kada su ti javili da tvog najstarijeg sina više nema
umrla si s tim jaukom
i počelo je vrijeme čekanja odlaska
Nisi ti ničeg imala dovoljno
Ni djece ni hrane ni ljubavi
Samo te oči užagrene
koje su se nama potomcima kotrljale kroz san
Ko će sad to sve
Tu muku
Tu zemlju pustu
Te prazne štale
To muklo blejanje ovaca koje se pare po nebeskim livadama
Taj čemer kamena i lopate koji vode ljubav
Ko će to da naslijedi od tebe
dok ključ kruži iz ruke u ruku niko ne smije
vatru da upali na ognjištu kraj kojeg ste se zimi
i ti i sve domaće životinje porađale trajni sklopivši savez
među vašom mladunčadi
oni su blagi kao jagnjad mislila si gledajući svoju djecu
načetu zubima vukova
Surov je to zvuk kada tupo odjekne kamen o sanduk
jer je ovdje više
kamenja nego zemlje
I kako da ti bude laka kada odlaziš sa svim tim teškim spoznajama
kako u nikom od nas nemaš dostojnog nasljednika
