Velikani pjesništva

Rođeni na današnji dan: Ezra Pound i Paul Valéry

Francuski pjesnik i esejist Paul Valéry rođen je na današnji dan prije 150 godina., 30. listopada 1871. godine. Američki književnik Ezra Pound rođen je 30. listopada 1885. u Haileyju, Idaho.
Kultura / Knjige | 30. 10. 2021. u 14:47 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Internet / Paul Valéry (Sète, 30. X. 1871 – Pariz, 20. VII. 1945) i Ezra Pound (Hailey, Idaho, 30. X. 1885 – Venecija, 1. XI. 1972)

Francuski pjesnik i esejist Paul Valéry rođen je na današnji dan prije 150 godina., 30. listopada 1871. godine. Studirao je pravo u Montpellieru, godine 1892. nastanjuje se u Parizu.

Na njega su utjecali Edgar Allan Poe i Stephane Mallarme, ali on napušta pjesništvo i posvećuje se studiju matematike, arhitekture i filozofije.

Posebno sumnjičav prema povijesti, indiferentan prema religiji, skeptik koji pesimistično gleda ne samo na sudbinu suvremene Europe nego i na ljudsku sudbinu uopće, politički amater koji ne pripada nijednoj partiji i 'slobodno sumnja u sve što je sumnje dostojno'.

"Nikada ne sudite o čoveku
     po tome kakvi su mu prijatelji,
      jer Juda je
      imao savršene prijatelje." (Paul Valery)

Valéry u svojim esejima raspravlja o najrazličitijim temama: o književnosti i arhitekturi, o lažima historiografije i zločinima politike, o čeliku i elektricitetu, o ženama i parfemima.

Povijest je — smatra Valéry — od svih produkata intelektualne kemije najopasnija: ona obmanjuje, uspavljuje i opija; ona dočarava lažne uspomene i zavodi narode do megalomanskog delirija.

Bio je predsjednik francuskoga PEN centra (1924–34), ravnatelj Sveučilišnoga mediteranskog centra u Nici (1933–41); od 1937. bio profesor poetike na Collège de France. Član Francuske akademije od 1925.

Valéry je nominiran za Nobelovu nagradu za književnost u 12 različitih godina (između 1930. i 1945. godine). Preminuo je u Parizu 20. srpnja 1945. OPŠIRNIJE O PAULU VALERYJU.

Foto: Poetry Foundation / Ezra Weston Loomis Pound

Ezra (Weston Loomis) Pound rodio su u Haileyju, Idaho, 30. listopada 1885. godine.

Već se u ranom djetinjstvu zanimao za jezike i književnost; doktoriravši na Hamilton Collegeu u Clintonu, posvetio se sveučilišnoj karijeri, ali ju je napustio 1908. te otišao u Europu (Španjolska, Italija, Engleska).

U Veneciji je objavio prvu zbirku pjesama Pri zgasloj svjetlosti (A lume spento, 1908). Iste se godine nastanio u Londonu, gdje je djelovao kao pjesnik, kritičar, prevoditelj i suradnik avangardnih časopisa (Poetry, Little Review) te utemeljitelj književno-umjetničkih pokreta imagista (zajedno s Thomasom Ernestom Hulmeom; imagizam), zatim vorticista.

Prešao je (1920) u Pariz, gdje je, među ostalim, proučavao kiparstvo i glazbu (na temelju djela F. Villona skladao je glazbu za operu Oporuka – Le Testament, 1923) te je bio jedan od najaktivnijih pripadnika kruga anglofonih pisaca (G. Stein, J. Joyce, E. Hemingway, F. S. Fitzgerald).

Od 1924. živio je u Rapallu u Italiji, gdje je izdavao časopis Exile. Oduševljavao se Mussolinijem; za II. svjetskog rata na rimskome radiju držao propagandne govore protiv SAD-a. Godinama kasnije izjavio je kako ponajviše žali zbog svog antisemitizma u frijeme kad se svrstavao na stranu Mussolinijevih fašista.

Povratak

Gle, vraćaju se; ah gle, kako krzmaju,
gle im spore i plašljive noge,
gle kako se spotiču, gle nesigurnog vrludanja!
Gle, vraćaju se, jedan po jedan
prestrašeni, kao napola budni;
ko da bi se snijeg skanjivao pasti
i mrmljao u vjetru,
spreman da se vrati.
To su oni što su se uzdizali
„na krilima strahopočitanja“,
to su Nepovredivi!
Bogovi krilatih apostola!
A s njima srebrni psi
Što njuše zračni trag!
Haj! Haj!
Ti bjehu brzi na hajku;
ti bjehu oštroga njuha;
ti bjehu duša krvi.

Godine 1945. američke oružane snage zatvorile su ga u logor kraj Pise odakle je bio prebačen u SAD, gdje je već od 1943. bio optužen za veleizdaju. Sud ga je međutim proglasio mentalno nesposobnim za suđenje, pa je bio zatočen na psihijatrijskom odjelu bolnice St. Elisabeth u Washingtonu, gdje je ostao do poništenja optužbe (1958).

Bio je otpušten iz bolnice i od tada živio u Italiji (Merano); od Akademije američkih pjesnika dobio je (1963) nagradu za cjelokupno književno djelo.

Pišući o pjesništvu, umjetnosti, glazbi, novčarstvu i politici, prevodeći s talijanskoga, francuskoga, kineskog i japanskoga jezika, pokrećući časopise te pomažući i otkrivajući modernu književnost (T. S. Eliot, W. B. Yeats, J. Joyce), Pound je gotovo bacio u zasjenak vlastito pjesničko djelo, koje prema sudu velikoga dijela američke kritike zauzima prvo mjesto u eksperimentalnoj poetici XX. st.

Pound je desetljećima (1917–69) pisao i dopisivao te u skupinama objavljivao veličanstven spjev Pjevanja (The Cantos; ukupno 117 pjevanja, objavljenih u cijelosti 1970. kao Pjevanja Ezre Pounda – The Cantos of Ezra Pound).

Značajnija pjesnička djela: Zanosi (Exultations, 1909), Glumačke krinke (Personae, 1909), Lustra (1916), Jer siromah ljubljah (Quia pauper amavi, 1919; knjiga sadrži i glasovitu pjesmu U počast Sekstu Properciju – Homage to Sextus Propertius), Hugh Selwyn Mauberley (1920), Nacrt XVI pjevanja (A Draft of XVI Cantos, 1925), Nacrt XXX pjevanja (A Draft of XXX Cantos, 1930), Pisanska pjevanja (The Pisan Cantos, 1948) i drugo.

Pjesnik je preminuo u Veneciji 1. studenoga 1972. godine. U gradu svoje sudbine je i sahranjen.

Pojava plesačice

Tamnooka, o, ženo mojih snova,
U sandalama od slonovače,
Tu nitko nije nalik tebi među plesačicama,
Nitko s hitrim nogama.
Ne nađoh te pod šatorima, u tami prigušenoj
Ne nađoh te na studencu između žena s vrčevima.
Tvoje su ruke mlado drvo ispod kore;
Tvoje lice kao rijeka obasjana.
Bijela kao badem ramena su tvoja;
Kao mlad badem očišćen.
Ne čuvaju te eunusi; ni rešetke od bakra.
Tirkiz pozlaćen i srebro krase odmorište tvoje.
Smeđa halja zlatom protkana
Skupljena oko tvog tijela,
O Nathat-Ikanaie,“Stablo na rijeci“
Kao potočić među rogozom, na meni su tvoje ruke:
A prsti tvoji k’o rijeka sleđena.
Tvoje su djevice bijele kao oblutak;
Njihov poj te okružuje
Tu nitko nije nalik tebi među plesačicama;
Nitko s hitrim nogama.

Kopirati
Drag cursor here to close