Rudyard Kipling

Prije 85 godina preminuo prvi engleski nobelovac, autor "Knjige o džungli"

Pišući o životu Engleza u Indiji, istaknuo se kao novinar velike moći opažanja, britka jezika i jasna, jezgrovita izraza. Tako je nastalo stotine kratkih priča o kolonijalnoj Indiji.
Kultura / Knjige | 18. 01. 2021. u 11:56 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Poetry Foundation /  Rudyard Kipling (Mumbai, 30. prosinca 1865. - London, 18. siječnja 1936.)

Na današnji dan prije 85 godina preminuo je prvi engleski nobelovac Rudyard Kipling, kojeg je ponajviše proslavila "Knjiga o džungli", zbirka pripovijetki za djecu.

Kipling je rođen u Bombayju 30. prosinca 1865. godine i odgojen je u viktorijanskom duhu engleske kolonijalne obitelji u Indiji.

Zarana je naučio hindski, a u šestoj godini života bio je poslan na školovanje u Englesku. U Indiju se vratio 1882., gdje je do 1889. radio kao novinar, a potom živio u SAD-u, Južnoj Africi, Francuskoj i od 1896. trajno u Engleskoj.

Pišući o životu Engleza u Indiji, istaknuo se kao novinar velike moći opažanja, britka jezika i jasna, jezgrovita izraza. Tako je nastalo stotine kratkih priča o kolonijalnoj Indiji, kojih je dio najprije objavljen u zbirci iz angloindijskog društvenog života Jednostavne priče s brda (Plain Tales from the Hills, 1888) kojom se odmah proslavio.

Priče o životu izvan angloindijske zajednice sadrže složenije odnose istodobne privlačnosti i odbojnosti, s ponekim elementima nadrealnog i simboličnoga, npr. Čovjek koji je htio biti kralj (The Man Who Would Be King, 1888) i Na gradskom bedemu (On the City Wall) u zbirci o vojničkome životu Tri vojnika (Soldiers Three, 1890). 

Foto: Internet / Kipling se proslavio pričama za djecu

Majstor kratke priče

Nenadmašan majstor kratke priče, Kipling se proslavio pričama za djecu Baš je tako bilo (Just So Stories, 1902), Puck s Pookova brda (Puck of Pook’s Hill, 1906) i romanom epizodne strukture Kim (1901), o pustolovinama irskoga siročeta u Indiji kojega odgaja tibetski lama, ali i britanska tajna služba, navodi Enciklopedija.hr.

Pisao je i poeziju koja je isprva tematski podudarna s prozom; proročki i moralizatorski tonovi znatniji su u pjesmama koje su u Britanskom Carstvu dosegnule amblematsku razinu: Otpust (Recessional), Breme bijelog čovjeka (White Man’s Burden) i Ako (If).

Više stotina pjesama, objavljivanih samostalno ili u sklopu proznih zbirki, sabrano je u knjizi Sveukupni stihovi: konačno izdanje (Complete Verse: Definitive Edition, 1940).

Premda je 1907. prvi od engleskih književnika dobio Nobelovu nagradu, nakon I. svjetskog rata gotovo je pao u zaborav; njegovo je književno prevrednovanje započeo T. S. Eliot 1941., potom ga je prihvatila ostala književna kritika, a osobito proširila postkolonijalna kritika potkraj XX. st. 

Foto: Screenshot / Kiplingov junak dječak Mowgli kojeg u džungli odgajaju vukovi, uz pomoć medvjeda Balooa

Knjiga o Džungli

Knjiga o džungli (engl. The Jungle Book, 1894.), inspirirana je njegovim životom u Indiji, a vjeruje se da ih je napisao za kćer Josephine koja je kao djevojčica preminula od upale pluća.

U središtu priča je indijski dječak Mowgli kojeg u džungli odgajaju vukovi, uz pomoć medvjeda Balooa i crne pantere Bagheere. Uče ga Zakonu džungle, odnosno mudrosti i samodostatnosti.

Osim Mowglija, ostali likovi su životinje. Međutim, priče se ne bave ponašanjem životinja niti borbom za opstanak u darvinovskom smislu, već ljudskim arhetipovima. Životinje imaju ljudske osobine i uče Mowglija poslušnosti, poštovanju autoriteta, razumijevanju vlastitog mjesta u društvu.

Istaknuta je i tema slobode kretanja između različitih svjetova. Priče spadaju u žanr bajke, i među popularnijim su djelima dječje književnosti širom svijeta.

Godinu dana nakon prve knjige izlazi i Druga knjiga o džungli ("The Second Jungle Book", 1895.) koja se bavi istim temama. Obje su prevedene na niz svjetskih jezika te se često izdaju zajedno u jednoj knjizi. Adaptirane su u brojne kazališne predstave te igrane i animirane filmske izvedbe.

Proslavljeni književnik umro je 18. siječnja 1936. godine u Londonu.

Video: IF, Rudyard Kipling

 

Kopirati
Drag cursor here to close