Dubravka Ugrešić: Vještica koja je metlu kupila sama i letjela sama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Otkako je u petak, 17. ožujka, objavljeno da je u Amsterdamu, u 74. godini života preminula Dubravka Ugrešić, jedna od najvećih književnica južnoslavenskih književnosti, s njome se opraštaju kolege, novinari, književni kritičari, mnogobrojni čitatelji koje je imala u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije što je i bila njena opsesivna tema. 

Moćan, gorak i duhovit izraz  

Kao da još uvijek nitko ne vjeruje da je Dubravka Ugrešić, autorica moćnog, gorkog i duhovitog izraza, uopće mogla umrijeti. Kao da je u pitanju neka neslana, crnohumorna šala. Osim nas na Balkanu, s Ugrešić se oprašta i europska kulturna i književna javnost, njeni prevoditelji, nakladnici, urednici. 

Iz Hrvatske 90-ih otjerana, u svijetu doživjela uspjeh 

Dubravka Ugrešić, jedna je od najprevođenijih suvremenih hrvatskih autorica čije su knjige prevedena na više od dvadeset jezika. Desetljećima je pisala o temama identiteta, raspada Jugoslaviji, nostalgije i tranzicije, fašizma, rasizma, tranzicije, tržišta u kulturi i kulture na tržištu.

"Izdajnica, otpadnica, vještica" 

Bila je vrhunska polemičarka duhovitog, ciničnog i ironičnog izraza, ali i elementarnog ljudskog suosjećanja, razumijevanja. Do rata je predavala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu odakle je istjerana devedesetih kao nepodobna, izdajnica i otpadnica što se kasnije nastavilo i medijskim linčem i hajkom poznatiji kao „slučaj vještica iz Ria“.

U Hrvatskoj je poslije rata gotovo pa prešućena – njene su knjige objavljivane kod Frakture i MaMe, a u svijetu su je smatrali jednom od najboljih europskih književnica, a spominjala se i kao kandidatkinja za Nobelovu nagradu 2022. godine.

Od „Štefice Cvek u raljama života“, pa do Europe u sepiji, Forsiranja romana reke, Ministarstva boli, glas Dubravke Ugrešić bio je kreativan, kritičan, nezavisan.

Petar Milat, urednik njenih knjiga koje je objavljivala kod MaMe, za Jutarnji list, ističe kako se Ugrešić „već neko vrijeme nije smatrala primarno hrvatskom književnicom već postnacionalnom ili transnacionalnom“.

Internacionalna autorica s predavačkom karijerom po američkim i europskim sveučilištima  

“Njezin utjecaj i trag u književnosti, u svim postjugoslavenskim zemljama, je velik i neizbrisiv i pored načina na koji je pisala, također, i sa svojim izrazito jakim feminističkim stavom isticanja barem dosadašnje podređenosti spisateljica je dala jaki etički primjer kako bi trebalo promišljati buduću emancipiranu književnost i kulturu. Bila je jedna od najpoznatijih, ne samo hrvatskih, već i postjugoslavenskih autora u inozemstvu. U svakom je slučaju bila internacionalni autor. Imala je predavačku karijeru po američkim i europskim sveučilištima, a bila je i tzv. influencer i opinion-maker, bila je pitana o pitanjima globalizacije u kulturi, o pitanjima istočne Europe i bila je doživljavana kao važan glas“, rekao je Milat. 

"Nadam se da je znala da, ipak, nije letjela sama" 

Selma Asotić, bh. pjesnikinja s američkom adresom, napominje da će u idućim danima biti napisano mnogo toga, ali jedno je sigurno – otišla je najveća književna figura ovog prostora i jezika koji zovemo našim.

“Nadam se da nije znala da, ipak, nije letjela sama“, izjavila je Asotić za Bljesak.info.

"Ostavila je prozu iz koje i danas učimo kako pisati" 

Magdalena Blažević, hrvatska i bh. književnica, napominje, kako su, dvije važne teme fikcije i eseja Dubravke Ugrešić izgnanstvo i identitet.

“Jedna je od 'pet vještica', feministica i disidentica prognana iz Hrvatske u vrijeme jačanja nacionalizma. Bila je književna inovatorica koja je znala kako spojiti elemente visoke i trivijalne književnosti, povezati različite žanrove u prozu iz koje i danas učimo kako pisati“, izjavila je Blažević za Bljesak.info.

Dubravka Bogutovac, profesorica sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, napominje kako je Ugrešić bila autorica svjetskog glasa i relevantnosti koja je u vlastitoj zemlji bila sramotno skrajnuta i marginalizirana. 

"Beskompromisna, istinoljubiva i hrabra" 

“I to do te mjere da ju je morala napustiti i živjeti egzilantsku sudbinu. Bila je osoba bez dlake na jeziku, beskompromisna, istinoljubiva i hrabra. Njen opus ostaje trajna vrijednost hrvatske, postjugoslavenske, europske i svjetske književnosti. Pitanje koje ostaje jest: bi li njena poetika, ali i njena sudbina izgledala tako da nije bilo rata?“, kaže Bogutovac za Bljesak.info.

Belmi Buljubašić bila je važnija književnica, i to ne samo naših prostora, nego svih mogućih, kako kaže.

“Bila mi je važna u svim razdobljima mog života. Generacija smo koja je doživjela ozbiljno nasilje, a nitko nas nije (na)učio kako se nositi s posljedicama tog ludila koje nije završila u devedesetim“, ističe Buljubašić za Bljesak.info. 

"Kao da je umro netko moj" 

Vraća joj se, stalno, naročito u fazama dok je pisala o nacionalizmima, egzilu, gubitku domovine, raspadnutim životima.

“Muzej bezuvjetne predaje sam pročitala nekoliko puta, mada sam pročitala sve njene knjige, ta mi je i danas favorit. Pomogla mi je da se iznesem sa sobom i kad sam napisala da mi se slomilo srce u milijun komadića kad sam  vidjela da je preminula, eto to je taj osjećaj. Kao da je umro neko moj“, rekla je Buljubašić. 

Vrhunska književnost može biti zabavna 

Kristina Ljevak, napominje, kako posvećeni čitatelji/ce kao izdaju doživljavaju kada su njihovi formativni pisci s druge strane ideološkog spektra kojem i sami pripadaju, a s Dubravkom Ugrešić dodatna je sreća bio izostanak takve vrste razočarenja. 

"Od velikog značaja za sve njene sljedbenike_ce, bilo da su samo čitatelji_ce ili književnici_e, bila je u njenoj političkoj beskompromisnosti, u potvrdi da nemaju baš svi svoju cijenu na tržištu ljudskosti. Kao čitateljici bila mi je beskrajno važna spoznaja da vrhunska književnost istovremeno može biti i zabavna. Posebno što je u ovom slučaju riječ o ženi, posebno što je riječ o kulturi iz koje je ponikla a u kojoj su nas uvjerili_e da moramo biti smrtno ozbiljne da bi nas se ozbiljno shvatilo", izjavila je Ljevak za Bljesak.info.

Ugrešić je, dodaje Ljevak, bila ona osoba koja je davala smisao njenim profesijama,  bilo da sam s njom komunicirala kao novinarka ili radnica u kulturi.

"Gledam s kolikom se razložnom tugom regionalne autorice opraštaju od Dubravke Ugrešić. Naša generacija došla je u godine kada nam odlaze svjetionici, a nama ostaje sve manje onoga što svijetli. Od ogromne važnosti za žensko južnoslavensko autorstvo bilo je postojanje Dubravke Ugrešić. Da ništa osim toga nije uradila, bilo bi dovoljno da zasluži sve izvanzemaljske blagodeti jer ih na ovom svijetu za nju nije previše bilo. Jedina je nevolja što sumnjam da je u neke druge svjetove vjerovala", rekla je Ljevak.