U Ljubuškom pronađeni tragovi života koji datiraju 6.000 godina prije Krista

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Voditelj Odjela za arheologiju magistar Mirko Rašić ovih je dana objavio zanimljive i itekako vrijedne arheološke činjenice vezane uz Ljubuški, prema kojima je to područje bilo nastanjeno 6.000 godina prije Krista.

Naime, zahvaljujući zanimanju lokalnog stanovništva, na inicijativu Vinka Hercega, locirano je još jedno arheološko nalazište koje nije dio dosadašnje baze podataka. U zaseoku Radalj na zapadnim obroncima mikrolokacije ''Ljuti'' otkriveno je manje prapovijesno spiljsko nalazište, piše Večernji list.

Širina spilje je 7, a dužina 13 metara, dok su dimenzije ulaza u spilju 4x2,2 metra. Na temelju površinskih nalaza Odjel za arheologiju općine Ljubuški organizirao je probna istraživanja u nekoliko kampanja tijekom 2016. i 2017. godine pod vodstvom arheologa Mirka Rašića i Tina Tomasa, a ostatak istraživačke ekipe činili su arheologinja Marina Boban te studenti arheologije Tomislav Mihalj i Vinko Herceg.

''Istraživačka sonda na površini od 10 četvornih metara u kulturnom sloju debljine 1,4 metara, otkriva tragove povremenog naseljavanja u razdoblju od ranog neolitika do kasne antike, drugim riječima 6000 godine prije Krista do 5. do 6. stoljeća poslije Krista. Tijekom istraživanja pronađeni su brojni ulomci keramičkog posuđa, kremenog i koštanog oruđa, vrhovi kremenih strelica i predmeti kasnoantičke provenijencije'', piše Mirko Rašić.

Ipak, među brojnim nalazima, ističe Rašić, valja istaknuti podatke o tragovima impresso kulture (6000 g. pr. Kr.) ranog neolitika, što predstavlja do sada prve i najstarije tragove ljudskih aktivnosti na području Ljubuškog.

''Impresso kultura ranog neolitika nazvana je prema načinu ukrašavanja keramičkih posuda, i to utiskivanjem oštrih predmeta, prstiju i noktiju, školjki, puževa, kamena, kosti i drugog. Duž jadranske obale otkrivena su brojna analogna nalazišta, od čega u Hercegovini bilježimo Ravlića pećinu (Tihaljina - Grude), Zelenu pećinu (Blagaj - Mostar) i Hateljsku pećinu (Hatelji - Berkovići).

Osim keramičkih ulomaka koji svojim oblicima i ukrašenim motivima nedvojbeno predstavljaju ostatke impresso kulture, u Radalju je pronađen i dobro sačuvan kremeni vrh strijele trokutaskog oblika s trnom i krilcima. S obzirom na to da je pronađen unutar staništa, očigledno je riječ o novom ili kratko korištenom oružju. Zanimljivost je činjenica da kremeni vrhovi strelica do sada nisu evidentirani u slojevima ranog neolitika na ostalim analognim nalazištima duž Jadrana'', istaknuo je Rašić, prenosi Večernjak.