Kosača

Animiranim filmom „Nada“ otvoreni 'Didakovi dani' u Mostaru

Manifestacija Didakovi dani nastavlja se kroz čitav mjesec do 29. listopada.
Kultura / Flash | 07. 10. 2022. u 07:00 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru svečano su otvoreni 19. Didakovi dani, međunarodna kulturna manifestacija posvećena promociji lika i djela fra Didaka Buntića.

''Fra Didak Buntić jedan je od najvećih hercegovačkih sinova, fratar i prosvjetitelj, sve ono što je bilo potrebno našem narodu u vremenu u kojem je živio da ga povuče naprijed, i kroz opismenjavanje i kroz školovanje, a da ne govorim o onome što je učinio za hercegovačku djecu, bez obzira na vjeru i nacionalnost. Preko 17 tisuća djece je odveo u Slavoniju i tako ih spasio od gladi'', rekao je tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, koji je otvorio ovogodišnje Didakove dane.

Foto:FENA / U Mostaru svečano otvorena manifestacija Didakovi dani

''Fra Didak je ime i dio povijesti našeg naroda koju treba čuvati, njegovati i prenositi na naredne generacije. Ova manifestacija i doprinosi svemu tome jer i na ovaj način će generacije koje dolaze znati o našim velikim ljudima'', naglasio je Milas.

Didakovi dani prvi put su održani 2004. godine, a među najzaslužnijima za to je fra Marinko Šakota.

''Didakovi dani su nastali 2004. godine, kada sam došao u župu Gradniće gdje sam se više upoznao s likom i djelom fra Didaka Buntića. Shvatio sam da je on veoma važan čovjek za cijelu Hercegovinu i onda sam htio da ga i drugi upoznaju. Tako smo pokrenuli Didakove dane i htjeli smo da upoznamo ostale s njegovim likom i djelom, ali i da ih inspiriramo da budu kreativni kao on, da potičemo u mladima talente kako bi ih i oni razvijali na dobro naroda i crkve'', izjavio je fra Marinko.

Na otvaranju Didakovih dana premijerno je prikazan animirani film „Nada“, autora Pere Petrušića, Ernesta Markote i Slavka Kneževića, koji govori o fra Didaka Buntića.

Foto:FENA / U Mostaru svečano otvorena manifestacija Didakovi dani

''Krenuli smo prije pet godina na radu scenarija za ovaj animirani film i nakon moje potrage za umjetnikom napokon smo uspjeli. Sa mnom su radili akademski slikar Ernesto Markota, koji je zaslužan za animaciju, i Slavko Knežević, koji je odradio režiju, dok se za glazbu pobrinuo Gabriel Prusina. Rad na filmu trajao je oko godinu dana'', kazao je autor Pero Petrušić.

On je posebnu zahvalu uputio Hrvatskom kulturno umjetničkom društvu „Didak“ iz Gradnića koji su financijski pomogli ovaj film.

''Nadam se da će ime i slava našeg fra Didaka živjeti na ovom hercegovačkom kamenjaru jer mu dugujemo zahvalnost. Ovo je kratkometražni desetominutni film kojega ćemo predstaviti i na festivalima, vidjet ćemo kakve će biti kritike'', zaključio je Petrušić.

Manifestacija Didakovi dani nastavlja se kroz čitav mjesec do 29. listopada.

Foto:FENA / U Mostaru svečano otvorena manifestacija Didakovi dani

Tradicionalna likovna kolonija „Didak“ održat će se od 13. do 15. listopada u Etno-selu Herceg u Međugorju, a program se nastavlja koncertima na tri lokacije. U utorak 18. listopada u franjevačkoj crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Dubravi u Zagrebu, u petak, 21. listopada, u koncertnoj dvorani Muzičke akademije u Sarajevu te u subotu, 22. listopada, u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu.

Posljednjeg dana manifestacije u subotu, 29. listopada, biti će upriličeno predstavljanje knjige „Moguće? Danas?“, autora fra Marinka Šakote.

Fra Didak Buntić rođen je u Paoči kod Čitluka 1871. godine. Bio je prosvjetni i socijalni djelatnik, hercegovački franjevac, graditelj, prosvjetitelj i političar.

Poznat je pod nadimcima „hercegovački Mojsije“ i „Otac Hercegovine“, jer je u godinama poslije Prvog svjetskog rata spasio preko 17 tisuća hercegovačke djece od gladi tako što im je organizirao put, smještaj i prihvat u Srijemu i Slavoniji.

Foto:FENA / U Mostaru svečano otvorena manifestacija Didakovi dani

Sustavno je djelovao na promicanju gospodarskih i prosvjetnih prilika u Hercegovini. Upućivao je seljake u naprednije voćarstvo i poljodjelstvo, poticao uzgoj i pravedniji otkup duhana, navodnjavanje poljâ i izgradnju puteva.

Preminuo je u Čitluku 1922. godine.

Kopirati
Drag cursor here to close