U Mostaru restauracija povijesno značajnih dokumenata iz osmanskog razdoblja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izaslanstvo Turskog državnog arhiva danas je obišlo nekoliko institucija u Mostaru među kojima i Ahriv Hercegovačko-neretvanske županije kojem je donirana oprema za restauraciju pisane građe.

Tom prilikom je najavljeno otvaranje radionice za restauraciju pisane građe u ovom arhivu u sklopu projekta „Obnova kulturne baštine na Balkanu“ koji Turski kulturni institut "Yunus Emre" provodi pod pokroviteljstvom Centralne Banke Republike Turske i Ministarstva za razvoj Republike Turske, javlja agencija Anadolija.

Direktor Arhiva HNŽ-a Mumin Isić je zahvalio prijateljskoj Turskoj na iznimno vrijednoj donaciji opreme za restauraciju ahrivske građe, te nagalsio da u Arhivu ima 1.116 dokumenata iz razdoblja osmanske vladavine sa više od 700 originalnih dokumenata.

Popravka fizički oštećene građe

''Ima veliki broj dokumenata koji će morati proći proces restauracije. Međutim, sam proces restauracije otvara novi posao u ovom arhivu za koji mi do sada nismo imali zaposlenika'', kazao je Isić za agenciju Anadoliju, vidno zadovoljan činjenicom da će uz pomoć Republike Turske u Mostaru započeti i restauracija povijesni značajnih dokumenata.

Radionice će se postaviti pod tutorstvom umirovljenog direktora Biblioteke rukopisa Suleymaniye dr. Nevzata Kaye i one neće imati za cilj samo obradu građe iz ovih arhiva već i djela koja se nalaze kod drugih osoba i institucija.

''Osnovni cilj ovoga projekta je popravka fizički oštećene građe i produžetak života dokumenata. Donijeli smo određene materijale koji će se koristiti prilikom rekonstrukcije arhivske građe i odgojit ćemo ljude koji će moći koristiti sve ovo što smo mi donijeli', kazao je dr. Nevzat Kaya.

Naglasio je kako u BiH ima malo ljudi koji se bave poslom restauracije i kako je pojačanje tog kadra nužno potrebno za očuvanje dokumenata koji su značajni, ne samo za BiH nego i za Tursku, ali i za zajedničku povijesno-kulturnu baštinu.

Uništena arhivska građa

Redovni profesor Gazi Univerziteta u Ankari prof. dr. Yasar Aydemir je naglasio da je ovaj projekt potekao iz Bosne i Hercegovine na inicijativu Instituta "Yunus Emre".

''Znamo da je u ratu 1993. godine uništeno dosta arhivske građe. Znamo da je u slučaju jednog granatiranja uništeno čak 7.000 dokumenata. Tako da smo započeli s ovim projektom ovdje. Arhivska građa je zapravo dio zajedničke kulturne baštine i Republike Tuske i Bosne i Hercegovine. To je nešto što nam je zajedničko i što želimo da sačuvamo u okviru ovog projekta koji se zove očuvanje kulturne baštine“, kazao je profesor Aydemir.

Veliki dio dokumenata koji je uništen, kako je naglasio, treba restaurirati, te podsjetio da je nažalost veli broj dokumenata nestao. Stoga je, po njegovim riječima, digitalizacijom nužno sačuvati sve što je moguće iz arhivske građe.

Direktor Turskog kulturnog centra „Yunus Emre“ u Mostaru Yunus Dilber je naglasio da ovaj projekt traje tri godine i provodi se na području Balkana.

''Ranije se digitalizirala neka arhivska građa u Makedoniji, na Kosovu, u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Otprilike smo skenirali 30.000 dokumenata u ovom razdoblju“, kazao je Dilber. Na određenim mjestima, kako je pojasnio, radila se katalogizacija arhivske građe, a na drugim su rađene radionice za popravku dokumenata.

''Kroz ovaj projekt mi čuvamo ono što je zajednička kulturna baština Bosne i Hercegovine i Turske. Čuvamo povijest, dokumente, a ujedno i pomažemo istraživačima i na ovaj način istraživačima iz Turske i Bosne i Hercegovine će biti olakšano istraživanje naše zajedničke povijesti“, pojasnio je Dilber.