Tesla: Od sebe sam stvorio što sam htio – misaoni i duhovni stroj

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nikola Tesla, izumitelj, elektrotehničar, znanstvenik, fizičar, genij, humanist… Ali i vegetarijanac, prijatelj životinja, predan jogij i zaljubljenik u transcedentno.Tesla koji je rođen na današnji dan 1856.

Tek u svijest ljudi današnjice dopire činjenica da je bio predan i ponizan tragatelj za duhovnim vrijednostima života. Nikola Tesla je bio i ostao velik po nemjerljivom doprinosu nauci i tehnici, ali i po čovjekoljublju i poštivanju svih živih bića, a umro je na današnji dan, 7. siječnja 1943, prenosi Alfa portal.

Zalagao se za mir u svijetu, tijekom oba svjetska rata je podržavao napredne snage. Protivio se smrtnoj kazni. Protivio se izrabljivanju i ropstvu. Pokušavao je ne biti seksist u doba kada je većina muškaraca bila krajnje seksistička. Etičnost življenja pretpostavljao je izumiteljskom radu, kako u odnosu s ljudima tako i sa životinjama.

Tesala i joga

Teslu danas neki nazivaju i jogijem novovjeke znanosti, zbog duhovnih sposobnosti koje su bile na razini vrhunskih majstora joge, starodrevne znanosti o tijelu, umu, svijesti i duši. Na svoj osebujan način i pod drugim nazivom, primjenjivao je vježbe joge (posebice koncentracije i meditacije) od rane mladosti i kroz njih uvelike sazrio u čovjeka neslućenih umnih sposobnosti i izuzetnih moralnih vrlina, piše teslasociety.com.

Tesla je uistinu imao odlike jogija: bavio se tjelovježbom (u mladosti i srednjoj dobi, šetao je, planinario i plivao), vježbao pranajamu i meditaciju, živio je u celibatu, od zrele dobi hranio se vegetarijanski, nije pušio i pio kavu, a alkoholna pića bi uzimao izuzetno rijetko, spavao je dnevno 4-5 sati, bio je dobrotvor, mirotvorac…

Vjerovao je u vječnost (promjenjivog) života prolazom kroz utjelovljenja ilireinkarnacije, jedinstvo svih stvorenja i “kotač” sudbine (karmu). Sam Tesla o dosezima jogijskih vježbi kaže:

“… (u mladosti) počeo sam vježbati samosavladavanje. … Kako je vrijeme prolazilo, ta snažna duhovna vježba postala je moja druga priroda. … Nakon nekoliko godina te discipline potpuno sam ovladao sobom tako da sam se mogao igrati strastima koje bi inače uništile i najsnažnijeg čovjeka.“

Tesla i životinje

Tesla je od malena gajio posebno poštovanje za neke životinje, ponajprije konje: “Imali smo konja kojeg nam je poklonio dragi prijatelj. Bio je to prekrasan primjerak arapske rase koji gotovo da je bio ljudski razborit.” Taj je konj spasio život njegovom ocu, ali i skrivio smrt njegovog nadarenog brata kojeg dugo nije prežalio, piše Wikipedija.

Koliko je tada obožavao čovjeku bliske životinje, toliko nije imao milosti za one označene kao štetočine ili prenositelje bolesti. Tijekom gimnazijskih dana u Karlovcu, primjerice, za poplava se isticao kao lovac na štakore. Kasnije, vršeći pokuse u Americi nekoliko puta je žrtvovao kakvog malog glodavca ili sisavca jer nije znao kako drugačije ispitati postoji li opasnost za ljude od struja visokog napona.

Tesla i religija

Tesla se smatrao vjernikom u Boga, a poštovao je sve religije. Uz kršćanstvo (pravoslavlje) iz kojeg je potekao, posebice se nadahnjivao učenjimahinduizma (točnije znanošću Vedante).  Od kuda Tesli zanimanje za jogu i hinduizam?

Poznato je da se još 1893. u Chichagu, tijekom Svjetskog religijskog parlamenta, susreo sa Svamijem Vivekanandom, jednim od najvećih duhovnih učitelja iz Indije, koji je među prvima proširio znanost joge u SAD-u. Vivekananda je Teslu upoznao s učenjem Veda (doslovce: Znanje), a Tesla ga je prihvatio kao prijatelja i učitelja.

Vivekananda je bio oduševljen Teslinim znanstvenim radom, a Nikola Svamijevom duhovnošću. Tesla se u opisu fizikalne stvarnosti počeo koristiti Sanskritskim riječima akasha (prostor ili tvar) i prana (dah ili energija).

Tesla i vegetarijanstvo

John J. O’Neill u Teslinoj biografiji “Nenadmašni genije” svjedoči: “U zrelim godinama, Tesla je odbacio mesnu prehranu. Zamijenio ju je ribom… Kasnije je skoro potpuno izbacio ribu i prešao na vegetarijansku prehranu.”

Tesla je bio zagovornik vegetarijanstva kao etički, ekološki, ekonomski i zdravstveno opravdane prehrane te se i po tome pokazao zahvalnim “prorokom”. Još 1900. godine rekao je: “Namjera povećanja broja stoke da bi se dobilo više hrane čini se… ispravna, no tako se mnoštvo može prehraniti samo na ’kratki dah’. Svakako je bitnije uzgajati povrće i žitarice, a isto tako smatram da je vegetarijanstvo preporučljiva polazna točka za odricanje od uvriježenih barbarskih navika. Mnogi narodi koji žive skoro isključivo vegetarijanski pokazuju veću snagu i tjelesnu spremnost. Neke sadnice, kao što je zob, su isplativije od mesa i bolje za duševno i tjelesno zdravlje. Treba učiniti sve napore da bi se zaustavilo obijesno i okrutno klanje životinja koje može biti pogubno i za ljudski moral. Da se oslobodimo životinjskih nagona i teka, koji nas unazađuju… trebamo napraviti potpuni rez po načinu prehrane. Sva ostala promišljanja (filozofa) o hrani su nepotrebna.“