Vrijedno blago

Specijalne zbirke NUB BiH proglašene nacionalnim spomenikom BiH

''NUBBiH baštini blago koje svjedoči o prošlosti BiH i naroda koji u njoj žive. To blago je naša ostavština iz prošlosti, ono što živimo danas, i ono što moramo prenijeti i ostaviti budućim generacijama.''
Kultura / Flash | 06. 07. 2020. u 13:39 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o proglašenju Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUB BiH) nacionalnim spomenikom BiH.

Zbirke i podzbirke

Specijalne zbirke sačinjavaju pet podzbirki: Zbirka stare i rijetke knjige, Rukopisna zbirka i Arhiv, Kartografska zbirka, Grafička zbirka i Glazbena zbirka (Glazbena zbirka uslijed ratnih dejstava 1992. godine potpuno je uništena. Također su kartografska i grafička zbirka pretrpjela velike gubitke. Rekonstrukcija svih zbirki je u tijeku)

Najveću vrijednost Odjeljenja za staru i rijetku knjigu i rukopise zauzimaju prve štampane knjige, inkunabule, kojih Biblioteka ima četiri. Štampane su u Veneciji i Tübingenu. Inkunable predstavljaju visoko cijenjeno kulturno blago za europsku povijest, i to ne samo onu duhovnu. Period 17. i 18. stoljeće obilježen je, između ostalog, knjigama bosanskih franjevaca, među kojima su djela Matije Divkovića štampana bosančicom - prvu svoju knjigu "Nauk krstijanski" štampao je u Veneciji davne 1611. godine.

Tu su i brojna djela Ivana Ančića, Stjepana Margetića, Pavla Posilovića, Ivana Bandulovića, Tome Babića, Jerolima Filipovića, Marka Dobretića, i drugih.

Biblioteka posjeduje publikacije iz 19. stoljeća štampane u Sopronovoj pečatnji, Vilajetskoj štampariji u Sarajevu, Tiskari Franje Milićevića u Mostaru, itd.

U zbirci rariteta je 20. stoljeće bilo predstavljeno najrazličitijim bibliofilskim izdanjima, od faksimila najvrijednije rijetkosti svjetskog značaja, originalnih malotiražnih djela, do mini knjiga i slično. Sve do kraja 19. stoljeća našim krajevima dominirao je rukopis i rukopisna knjiga. Ova zbirka se dijel na Rukopisnu i Arhivsku.

Rukopisna zbirka posjeduje oko 1.000 kodeksa pisanih uglavnom na orijentalnim jezicima, arapskom, turskom, perzijskom, te jedan manji broj na latinskom i grčkom te jezicima naših naroda. Pored arapskog pisma zastupljena je latinica, starocrkvena ćirilica, bosančica i arebica.

Brojna svjedočanstva o prošlosti BiH

U okviru Rukopisne zbirke smještena je Arhivska zbirka koja je sačinjena od nekoliko tematskih cjelina kao što su arhiv Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, dr. Jovana Kršića, kulturno-prosvjetnih društava Napredak i Prosvjeta, te oko 300 dokumenata Poljičke republike pisanih bosančicom.

U fondu Kartografske zbirke nalaze se sve vrste karata (od 16. do 21. st), atlasi i turistički vodiči, referentna literatura.

U grafičkoj zbirci se sakupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referensna literatura iz oblasti umjetnosti.

Iz NUB BiH smatraju da je potrebno što prije uspostaviti plan upravljanja i zaštite uz adekvatnu i profesionalnu pomoć.

''NUBBiH baštini blago koje svjedoči o prošlosti BiH i naroda koji u njoj žive. To blago je naša ostavština iz prošlosti, ono što živimo danas, i ono što moramo prenijeti i ostaviti budućim generacijama. Blago NUBBiH je nezamjenjiv izvor i svjedok proteklih vremena i inspiracija za dalji život, rad i napredak'' – priopćeno je iz NUB BiH.

Odluku o proglašenju pokretnog dobra donijela je Komisija u sastavu: predsjedatelj Komisije Radoje Vidović i članovi Goran Milojević i Amir Pašić.

Kopirati
Drag cursor here to close