Skriveni svijet balkanskih žena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Skriveni svijet balkanskih žena: odjeća s kraja 19. i početka 20. vijeka" naziv je izložbe koju u Sarajevu organizira Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka u suradnji s Etnografskim muzejom iz Beogradu i Zemaljskim muzejom iz Sarajeva.

Autorice izložbe su dr. Mirjana Menković, direktorica beogradskog Etnografskog muzeja, i mr. Svjetlana Bajić iz Zemaljskog muzeja Sarajevo. Izložbu će činiti odjevni predmeti i fotografije iz fundusa beogradskog i sarajevskog muzeja.

''Cilj ove izložbe je, poslije tragičnih ratnih zbivanja, ukazati na postojanje jedinstvenog kulturnog naslijeđa svih religija u regiji. 'Skriveni svijet balkanskih žena' zalazi u povijest i kulturu ženskih odjevnih predmeta za izlazak iz kuće na kraju 19., tijekom 20. i na početku 21. stojeća i prati razvoj odjevnog asortimana od nekadašnjeg prostora Osmanskog carstva i Austrougarske monarhije do današnjih modernih država'', izjavila je za Fenu Đermana Šeta, menadžerima znanstvenoistraživačkih projekata Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka.

Direktorica Etnografskog muzeja iz Beograda dr. Mirjana Menković u izjavi za Fenu naglašava da su muzejska suradnja i muzeji, bili i ostali najbolji način za postizanje istinskih ciljeva u kulturi, a teme vezane za kulturu ženstvenosti najbolji barometar za očitavanje ostvarenih društvenih promjena na razini svakog pojedinog društva.

''U nekoliko posljednjih desetljeća na kraju 20. i na početku 21. stoljeća, stjecajem tragičnih društvenih i političkih okolnosti, izmijenila se kulturna slika bivšeg jugoslavenskog prostora. I prije raspada zajedničke države složena i krhka jugoslavenska društvena konstrukcija, dodatno je usložnjena novim granicama i podjelama poslije okončanja ratnih sukoba iz devedesetih godina 20. stoljeća. Kulturna suradnja između nekih od najvećih i najznačajnijih institucija u oblasti kulture na Balkanu, ali i na prostoru jugoistočne Europe, kakve su, nesporno, Etnografski muzej u Beogradu i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nije ostvarivana u dužem vremenskom razdoblju. Usložnjavanju i tako teškog stanja u oblasti kulturnog naslijeđa u regiji, dodatno je doprinijelo sadašnje skoro dvogodišnje prinudno zatvaranje vrata Zemaljskog muzeja za publiku i potpuno nezavidan položaj u kome su se našli zaposleni u Muzeju'', kaže Menković.

U tom kontekstu, izbor teme i namjera autorica izložbe „Skriveni svijet balkanskih žena“ rezultat je spoznaje očiglednog: ukazati na neodrživo stanje kulturnog nasljeđa u regiji jugoistočne Europe i kroz nepretenciozno muzejsko tumačenje interesantnog segmenta iz kulture odijevanja žena na Balkanu, otvoriti put ka drugim, drugačijim i različitim tumačenjima suvremene kulture i života ljudi na ovim prostorima danas.

Razvoj odjevnog asortimana na prostoru Otomanskog carstva i Austro-ugarske monarhije, način usvajanja pokrivala za ulicu od strane kršćanskog gradskog stanovništva centralno-balkanskog prostora, kao i razmatranje jednog broja predmeta u kolekcijama u širem kulturno-povijesnom kontekstu, teme su kojima su se autorice izložbe dr. Mirjana Menković i mr. Svjetlana Bajić bavile.

Fenomen pokrivanja propraćen je do početka 21. stoljeća u Bosni i Hercegovini tako što je ukazano na ključne trenutke u njegovom razvoju i mijenjanju, a autori izložbe vjeruju da će opstanku i razvoju kulture različitosti i međusobnog uvažavanja na Balkanu, mali, ali iskren doprinos biti i izložba Skriveni svijet balkanskih žena Etnografskog muzeja u Beogradu i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Izložba će biti organizirana u prostorijama Gazi Husrev-begovog hanikaha od 10. do 30. rujna.