Izložba

Široki u Vinkovcima

Kultura / Flash | 21. 07. 2016. u 06:22 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon Mostara i Splita, izbor iz stalne postavke Franjevačke galerije Široki Brijeg predstavljen je u Vinkovcima u tamošnjoj Galeriji Slavko Kopač, piše Oslobođenje.

Izbor 87 slika iz stalnog postava FG u Širokom, koji su sačinili fra Vendelin Karačić i akademski slikar Josip Mijić, jedan od izbornika stalne postavke, zajedno s Igorom Zidićem, a koju je ova ugledna galerija utemeljila u povodu dvadeset i pete obljetnice djelovanja, u Vinkovcima je postavio ugledni slavonski likovni umjetnik starije generacije Ivan Križanac, tako što je u prizemlju postavio radove hrvatskih, bh. i svjetskih klasika slikarstva, a na katu je odabrao radove profesora i studenata s Akademije likovnih umjetnosti pri Sveučilištu u Mostaru, koja od utemeljenja djeluje u Širokom Brijegu.

Kako se i očekivalo, najviše pozornosti izazvali su radovi Vlahe Bukovca i slavnog vinkovačkog slikara i kipara Vanje Radauša, te radovi bivših studenata spomenute ALU, a koji su podrijetlom iz ovoga kraja i već odavno djeluju kao likovni umjetnici po Slavoniji i drugdje.

O dugoj, dvadesetpetogodišnjoj suradnji vinkovačkog muzeja, u sklopu kojega je i galerija “Slavko Kopač” i FG u Širokom Brijegu govorio je njegov ravnatelj Danijel Petković. Iz svega rečenog tom prigodom i obraćanjem drugih govornika iskrila je emocija o već stoljetnoj vezi zapadne Hercegovione i slavonske ravnice, započete kada je u godinama gladi (1917) fra Didak Buntić amo poveo tisuće izgladnjele djece te su se otad, a i u različitim političko-ekonomskim uvjetima koji su se pojavljivali poslije, Hercegovci rado nastanjivali po slavonskoj plodnici pa ćete danas ovdje rijetko susresti nekoga tko nema neku obiteljsku vezu sa Hercegovinom, piše Oslobođenje.

Fundus galerije u Širokom Brijegu ovdje je predstavio Josip Mijić, također je detaljno pojasnio i kriterije po kojima je birao radove za ovu izložbu, a otvorio ju je dr. Mladen Karlić, gradonačelnik Vinkovaca.

Program je obogaćen i predstavljanjem dviju knjiga. “Pjesma gladi - život i djelo Ilije Glavote (1891 – 1916)”, autora Domagoja Tomasa i Kristine Malbašić, mladih povjesničara književnosti i o njoj su, uz autora, govorili i prof. dr. Anđelko Mrkonjić i prof. Jozo Marić.

Vinkovački glazbenik Ivica Belamarić izveo je nekoliko klasičnih skladbi na gitari, a moderirala je Željka Šaravanja.

Predstavljena je i četrnaesta knjiga fra Vendelina Karačića, “U svratištima muza”, izbor iz njegovih brojnih kritika, eseja i dnevničkih zapisa o nastajanju FG u Širokom, utemeljenju ALU, o brojnim umjetnicima s kojima su on i pokojni fra Jozo Peljić surađivali na oba projekta, i jasno je da je malo tko osim njih dvojice uopće vjerovao u izvedivost takvih zamisli tada u zapadnoj Hercegovini na rubu rata i odmah nakon njega.

Kopirati
Drag cursor here to close