Tiha noć, sveta noć

Polnoćke u mostarskim župama: Vjernici uputili molitve novorođenom Isusu i Svetoj obitelji

Kultura / Flash | 25. 12. 2014. u 10:26 A.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tiha noć. Sveta noć. Kao ono kada ‘pastiri pod vedrim nebom čuvahu noćnu stražu’ (Lk 2,8). U ponoći 24. na 25. prosinca slavljena je Misa polnoćka u svim mostarskim, bosanskohercegovačkim župama i župama diljem svijeta.

U galeriji fotografija pogledajte fotografije s Polnoćke iz mostarske katedrale Marije Majke Crkve,  Franjevačke crkve sv. Petra i Pavla te crkve Presvetoga Srca Isusova u Potocima.

Biskup mostarski Ratko Perić uputio je molitve novorođenom Isusu i Svetoj obitelji da budu na pomoći modernim obiteljima i djeci, dok je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko pozvao vjernike da im Isus bude uzor u svakodnevnome životu.

U prvostolnici Marije majke crkve biskup Perić je u propovijedi istaknuo kako mnoge obitelji napuštaju svoje domove, da je veliki broj siromašnih i bolesnih. Uputio je molitve novorođenom Isusu da pomogne osnažiti vjeru i stvoriti društvene okolnosti dostojne svakoga čovjeka za rast i razvoj.

Pri tome je poručio kako je Isus bogočovjek koji je uzor svim vjernicima. "Za nas je Isus Krist pravi Bog i pravi čovjek. Savršen Bog i savršen čovjek", istaknuo je biskup Perić.

Provincijal mostarskih franjevaca fra Miljenko Šteko upozorio je da su suvremeni ljudi zaokupljeni novim grijesima i iskušenjima kojima robuju. Pozvao je vjernike da im život bude zahvaćen svjetlom Isusova otkupljenja.

"Život u izobilju ima samo onaj u čijoj se duši nastanio Bog. To je ona vedrina srca i duše. Takav čovjek može biti drugome znak Božje ljubavi u ovome svijetu. Božić je poziv da takvi postanemo", poručio je provincijal Šteko.

Sve mostarske crkve na polnoćku su bile pune. Bile su primjetne brojnije policijske ophodnje u blizini crkava.

Danas je Božić

Danas je Božić, blagdan kad kršćani slave rođenje Bogočovjeka Isusa Krista, nakon kojega slijede blagdani Svetoga Stjepana, Svetog Ivana, Nevine dječice ili Mladenci te Stara godina.

Taj jedinstveni događaj rođenja Boga-Čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina, a riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je poslije prenesen i na sam blagdan Njegova rođenja.

Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu ima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Božić je dan kad je Svemogući Bog postao djetešce da nas ne prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče, pa je Isus zato sveprisutni i bliski Bog. Sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti pa iz njega struje odlike: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, skromnost.

Kršćanski filozof Aurelije Augustin smatra kako se u Božiću "Bog počovječio da se čovjek može pobožanstveniti".

Kršćani su vrlo rano dan Isusova rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenoga Zapadnoga Rimskog Carstva gotovo u cijeloj Europi početak nove godine bio je na Božić. Hrvatska božićna pjesma "Narodil nam se kralj nebeski" sa stihom "Na tom mladom letu veselimo se" upućuje na Božić kao prvi dan nove godine.

Crkva je 1691. prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.

Biblijski izvještaj Isusovo rođenje tumači kao događaj koji se je zbio na slavu Bogu na visini i za mir ljudima dobre volje. Zapravo Biblija izriče trodijelno poruku o Božiću: očitovala se slava Bogu na visinama, uspostavlja se mir na zemlji, koji je potvrda Božje naklonosti ljudima.

 

Kopirati
Drag cursor here to close