Održan međunarodni simpozij o sv. Jakovu Markijskom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na 912 metara nadmorske visine, u selu i istoimenoj župi Deževice 19. i 20. rujna održan je Međunarodni simpozij o svetom Jakovu Markijskom – Jakov Markijski i njegovo djelovanje u Bosni.

Događaj je organiziran u suradnji Općine Kreševo, župe Deževice i Katoličkog bogoslovnog fakulteta iz Sarajeva. Okupljenima su se kroz svoja izlaganja obratili brojni predavači iz BiH, Hrvatske i domovine ovoga svetca – Italije.

Kardinal Vinko Puljić otvorio je skup molitvom, a prigodom otvorenja programa je uslijedilo i obraćanje vlč. Marina Marića, župnika u Deževicama, fra Lorenza Turchia, poglavara svetišta Sveti Jakov Markijski Monteprandone, te načelnika Općine Kreševo Radoja Vidovića.

Iznimno važan događaj

Ovaj događaj okupio je brojne goste iz crkvenog, znanstvenog i političkog miljea te je ujedno bio i prigoda za svečano otvorenje i blagoslov Hodočasničkog doma Sveti Jakov Markijski. Dom, koji je prvoga dana ovog simpozija otvorio i blagoslovio kard. Puljić, podijeljen je na dva dijela – dvoranu za različite skupove i sobe za smještaj hodočasnika.

Također, ovome iznimno važnom simpoziju za ovu župu, ali i cijelu BiH, kao i za one koji se bave proučavanjem života i djela sv. Jakova Markijskog, doprinio je i zbor HKD-a Napredak iz Kreševa, a program je vodila Irena Mrnjavac.

Brojni predavači

Prvo predavanje u subotu, 19. rujna Fra Jakov Markijski, jedan od stupova opservancije / Velikani franjevačke opservancije održao je mons. dr. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki, a potom su istoga dana uslijedila predavanja: fra Damira Pavića – Fragmenti iz života fra Jakova Markijskog na osnovu hagiografskih spisa i Jakovljevo djelo; dr. Marka Dragića – Sv. Jakov Markijski u povijesti i legendama Hrvata; mr. Pere Brajke – Društveno-političke i vjerske prilike u Bosanskom kraljevstvu tijekom djelovanja fra Jakova Markijskog; dr. Ivane Jurčević – Jakov Markijski u Ugarskoj, Slavoniji i Srijemu; dr. Viktora Palića – Djelovanje sv. Jakova Markijskog u Dubrovniku, Konavlima i ostalim primorskim krajevima, te dr. Cristine Lori – Povezanost između svetog Jakova Markijskog i Blažene Djevice Marije.

Subotnji program presječen je dvjema plodonosnim raspravama prigodom kojih su postavljena brojna pitanja i izneseni različiti komentari u koje se, između ostalih, aktivno uključio i mons. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski. Program je priveden kraju zajedničkom večerom uz zvuke Zlatnih žica HKD-a Napredak iz Zenice.

Sljedećeg dana, nakon zajedničkog doručka, dr. Francesco Nocco iz Centra za proučavanje rada i djela svetog Jakova Markijskog održao je predavanje na temu Zapis biskupa Franciscusa de Stephanisa o svetom Jakovu Markijskom. Nakon njega dva posljednja predavanja održali su dr. Milenko Krešić – Jakov Markijski i pokušaj reforme u Bosanskoj vikariji od 1432. do 1438. Godine, i dr. Slavko Slišković – Jakov Markijski u svjetlu dominikansko-franjevačkih odnosa. Potom je, također, uslijedila rasprava i zaključak simpozija kojim je moderirao dr. Dubravko Turalija, profesor na KBF-u u Sarajevu.

Duhovna okrjepa na Vrelu sv. Jakova

Po završetku znanstvenog dijela programa u nedjelju, 20. rujna, unatoč kišnom i znatno hladnijem vremenu, uslijedila je procesija do Vrela sv. Jakova Markijskog, a potom i euharistijsko slavlje koje je predslavio kardinal Vinko uz koncelebraciju biskupa Semrena, provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovre Gavrana i još 10-ak svećenika te asistenciju franjevačkih bogoslova.

U svojoj propovijedi kard. Puljić je rekao kako nije teško biti sabran u prirodi jer čovjek u njoj lakše dođe u kontakt s Bogom.

''Nije slučajno rečeno 'Boga vidi tko mu stvore gleda', nije ni čudno da je Papa u ovome vremenu modernog ateizma koji se zove indiferentizam posebno pozvao da čuvamo okoliš jer taj okoliš čuva čovjeka. Zato ovdje u ovoj prirodi gdje je sv. Jakov posebno Bogu služio i nama ostavio svijetli trag želimo i mi učiti – učiti i doživjeti Boga bliskoga, ali smo svjedoci da u ovom vremenu u kojemu živimo javno mnijenje nameće druge vrjednote – ne one koje je Isus donio“, ustvrdio je nadbiskup vrhbosanski.

U nastavku je snažno istaknuo aktualni problem izbjeglištva napominjući kako mi znamo što to znači biti izbjeglica jer smo to osjetili na vlastitoj koži. ''Drugi su proizveli rat, a mi smo cijenu plaćali – cijenom života, cijenom bijega, cijenom straha. I tu je nedostajalo one istine, da se uzrok liječi... Zato taj bogati Zapad – bilo Europa bilo Amerika, koji se poigrava sa sirotinjom, glavno težište stavlja na banke – što više imati, što više trošiti. Kako fino sv. Jakov upozorava, ta pohlepa – to čovjeka ponižava'', kazao je, između ostalog, kard. Puljić.

Poslije sv. mise druženje je nastavljeno na ručku nakon kojega je upriličeno zajedničko fotografiranje te podjela zahvalnica i darova.