Turistička atrakcija

Može li uskotračna pruga u Hercegovini biti što i Šarganska osmica u Srbiji?

Kultura / Flash | 30. 01. 2017. u 12:19 Z.D.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Posljednjih godina svako malo aktualizira se u Hercegovini priča o obnovi uskotračne pruge od Gabele (Čapljina) do Dubrovnika, odnosno do Zelenike u Crnoj Gori. Međutim, već petnaest godina sve ostaje na priči i idejama, a konkretan učinak izostaje.

Koliki je turistički potencijal revitalizacija uskotračne pruge govori primjer Šarganske osmice u Mokroj gori, na zapadu Srbije, koja je najatraktivnija turističko–muzejska željeznica u Europi među prugama uskog kolosijeka.

ŽTP beograd je 1999. godine počeo obnovu Šarganske osmice u turističke svrhe i do danas je čitava pružna trasa revitalizirana,sa autentičnim staničnim objektima i sa originalnim starim vagonima.

Šarganska osmica - turistička atrakcija

Kompozicija ''Nostalgija'', sastavljena od dvije lokomotive i tri vagona i panoramski vagon, danas je u funkciji turističke vožnje. Obnovljena pruga sa pratećim objektima željezničke stanice i izložbenim vagonima čini muzejski kompleks na otvorenom koji ne samo da oslikava povijest željezničkog prometa, već i veoma važan segment povijesti mokrogorskog kraja.


Vagon Šarganske osmice u Mokroj Gori (Foto: Bljesak.info)

Lokomotiva i danas vozi, u turističke svrhe, kraću relaciju, za samo tri eura po osobi, što privlači mnoge turiste, posebice imajući u vidu da se nalazi na atraktivnoj lokaciji između Drvengrada u Mokroj Gori (Srbija) i Andrićgrada u Višegradu (BiH)..

Gradeći ovu prugu u razdoblju o 1921. do 1925. godine projektanti su visinsku razliku od Mokre Gore do Šargana (300 metara nadmorske visine, dužine 3.5 kilometara), premostili čuvenom ''osmicom'' – petljom dugom oko 13.5 kilometara, iznad podnožja Jatara, sa dvadesetak tunela, nekoliko mostova i vijadukta, koji čine većinu pruge.

Ćiro je po prvi put zahuktao davne 1925. godine, a posljednju osmicu je napravio 28. veljače 1974. godine, kada je pruga ukinuta. U proljeće 1916. godine izgrađeno je devet kilometara pruge do podnožja Šargana. Mjesto do koga je došao kolosijek i danas se zove ''Deveti kilometar''. U Morkoj Gori je bila podignuta i zgrada željezničke stanice. Za vrijeme kopanja tunela, ispod brda Budim na Šarganu dogodila se velika tragedija kada je uslijed odrona kamenja zatrpana cijela jedna smjena radnika, zbog čega su radovi na pruzi obustavljeni sve do 1. ožujka 1921. godine kada Sarajevska direkcija nastavlja gradnju. Željeznička stanica Jatare služila je samo kao ukrasna stanica i na njoj nikada nije prodana nijedna karta.


Vagon Šarganske osmice u Mokroj Gori (Foto: Bljesak.info)

Za prugu u Hercegovini, koja je svojedobno povezivala tri države, može se reći da ima puno veći potencijal od ove u Srbiji. Naime, uskotračna pruga je otvorena 1901. godine, a posljednji vlak, popularni Ćiro, iz Dubrovnika je njom prošao krajem svibnja 1976. godine, od kada više nije u upotrebi. Stariji stanovnici pričaju kako, kada ih neko pita gdje je Ravno, oni kažu da su još 1901. godine kupovali kartu za Beč. Naime, te je godine otvorena spomenuta pruga.

Uskotračna pruga u Hercegovini - nekad žila kucavica, danas zaboravljena

Inače, željeznička pruga Gabela - Zelenika bila je uskog kolosijeka na jugu tadašnje Austro-Ugarske, a danas Bosne i Hercegovine i Hrvatske: odvojak prema Dubrovniku i Crnoj Gori. Osnovna dionica bila je Gabela - Hum - Uskoplje - Zelenika u dužini od 155,5 kilometara: poslije Čapljina - Zelenika, a postojali su odvojci Uskoplje - Gruž (Dubrovnik) u dužini od 16,5 kilometara te Hum - Trebinje u dužini od 16,6 kilometara.

Bila je dio tadašnjeg plana povezivanja jadranskih luka - Dubrovnika, Metkovića, poslije Ploča, sa zaleđem i dalje prema srednjoevropskim prugama.


Lokomotiva serije 83 u Čapljini 1968. godine

Promet prugom u početku je bio zanemariv, ali je vremenom rastao, pa je tako u vremenu od četiri godine prugom prevezeno 126.000 putnika i 28.000.000 bruto tona robe. U isto vrijeme, luka Gruž je po tonaži zauzimala drugo mjesto na Jadranu. Osim zapošljavanja stanovništva, prugom je omogućen prevoz hrane i životnih potrepština, što je mnogo značilo za siromašni hercegovački kraj kojim je pruga prolazila.

Raspadom Austro-Ugarske nova država usklađuje i dopunjava postojeću željezničku mrežu, tako i ovu prugu. Ogranak pruge Hum - Trebinje 20. studenog 1931. produžen je do Bileće u dužini od 42,3 km, a 12. srpnja 1938. do Nikšića u dužini od 71,3 km. Postojala je i ideja tzv. Jadranske željeznice prema Boki Kotorskoj, međutim, nikada nije realizirana.

Revitalizirati prugu ili graditi biciklističku stazu?

Danas je veći dio ove trase uništen, zarastao u korov i trnje, i dobrim dijelom nepristupačan. Pruga, koja je stanovništvu Hercegovine značila život i izvukla ga iz prometne izoliranosti, danas je u potpunosti zapostavljena i turistički neiskorištena. 

Teško je, čak i laiku, ne razmišljati u smjeru da je u interesu svih država kroz koje ova pruga prolazi revitalizacija iste, a koja bi zasigurno privukla veliki broj turista kojima bi prava atrakcija bila provesti se starim ćirom nekadašnjom trasom, posjetiti prirodne i kulturne ljepote Hercegovine, ručati u vagonskom restoranu, te na kraju završiti na moru...


Ostatak željezničke infrastrukture danas: Most preko Neretve u Gabeli (Čapljina)

Ipak, postoji pozitivan primjer ožiljavanja ove pruge, ali kao biciklističke staze. Naime, JP ''Vjetrenica – Popovo polje'', zajedno s Razvojnom agencijom za Hercegovinu REDAH, Turističkom organizacijom Trebinja, Udurgom 'Herzegovina Bike', te općinama Čapljina, Ravno i Neum te partnerima iz Republike Hrvatske, provodili su proteklih godina projekt “Bicikliranjem kroz povijest – revitalizacija stare uskotračne željeznice Ćiro”, koji je financiran od strane Europske Unije, a odobren je u sklopu IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – BiH 2007-2013.

Opći cilj projekta ''Ćiro'' je doprinijeti povezivanju prekograničnog područja Dubrovačko-Neretvanske županije i Hercegovine kroz uspostavu nove zajedničke turističke ponude, odnosno revitalizirati trasu stare uskotračne željeznice Ćiro kao biciklističku stazu, a koja će ujedno imati ulogu svojevrsnog “muzeja na otvorenom” posvećenom prošlosti Ćire.

Ostaje vidjeti hoće li nekad u budućnosti netko prionuti na posao i turistički eksploatirati uskotračnu prugu u Hercegovini, ili će sve ostati na idejama bez konkretne realizacije. Uz turističke i putne vlakove, zasigurno da bi bilo i prostora za pokretanje ruralnog turizma i prodaju autohtonih proizvoda, što bi oživjelo ovaj dio Hercegovine, pa možda i potaknulo mlade na povratak na selo.

Kopirati
Drag cursor here to close