Korak po korak
Mostar: Obnova zaštićenog spomenika će morati pričekati
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Za radove na obnovi Karađoz- begovog mosta u Blagaju za sada nisu doneseni planovi na nivou Grada Mostara'', rečeno je iz Agencije ''Stari grad'' za Bljesak.info.
Pročitajte još
Kako nam je rečeno Agencija ''Stari grad'' je prošle godine uradila Plan i program radova istražnog karaktera i u proračunu Grada Mostara za 2018., godinu predložila obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera s izradom projekta restauracije Karađozbegovog mosta.
Radovi istražnog karaktera
Obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera sa izradom projekta restauracije Karađozbegovog mosta se sastoji od čišćenja lokaliteta i objekta, te detaljnog geodetskog snimaka postojećeg stanja.
Izvršit će se geotehnička i geomehanička ispitivanja tla i temelja objekta, analiza stabilnosti svih elemenata konstrukcije mosta, istražni konzervatorko-restauratorski radovi sa elaboratom, detaljni arheološki radovi, detaljan arhitektonski tehnički snimak postojećeg stanja i drugi neophodni radovi za izradu tehničke dokumentacije za potrebe izvođenja radova.
Zaštita spomenika
Planirani radovi trebali bi koštati 33333,33 KM bez PDV-a.
Agencija je u ovaj postupak trajne zaštite nacionalnog spomenika krenula po rješenju Federalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo.
Karađoz-begov most koji se nalazi na listi nacionalnih spomenika BiH vidljivo je oštećen. Asfalt preko mosta je također oštećen, kao i kamen od kojeg je most napravljen. Most je širok toliko da samo jedno vozilo preko njega može preći. Tabla na kojoj pišu detalji o ovom nacionalnom spomeniku zarasla je u šikaru.
Povijest mosta
Preko kamenog mosta s pet lukova išao je stari put za Stolac. Most je sagrađen na mjestu ranijeg srednjovjekovnog prijelaza preko rijeke kao zadužbina hadži Mehmed-bega Karađoza. Prvi se put spominje u vakufnami tog mostarskog dobrotvora iz 1570, pa je, prema tome, morao biti sagrađen nešto ranije. Polovicom 19. stoljeća (točnije, 1849, po prijevodu tariha), most je znatnije oštećen ili ruševan i izvjesna Belfe-Kadira, kći Ali-bega Velagića, dala je novac za njegovu popravku.
Tarih (natpis) o ovoj popravci, prema zapisu arheologa Radimskog iz 1891, stajao je uzidan u most. Oblik Karađoz-begovog mosta sličan je većini kamenih mostova na više lukova nastalih u tom razdoblju, koji veličinom raspona lukova i strijelom rastu prema sredini mosta i tako tvore karakterističnu usponsku liniju, koja se na sredini prelama.
Taj osnovni oblik mosta narušen je kasnijim podizanjem nivelete ceste, a s tim u vezi i izvorne nivelete mosta, pa su uz desnu obalu nastali trokutni nadozidi na fasadi. Ukupna dužina mosta, računajući otvore i središnje stubove, iznosi 33,40 m. Stubovi Karađoz-begovog mosta napravljeni su od lijepo obrađenih kamenih kvadera i nisu standardni. Sudeći po načinu građenja, most su radili domaći majstori.
