'Maske dramskog subjekta' Almira Bašovića pred publikom u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Knjiga "Maske dramskog subjekta", autora Almira Bašovića bit će predstavljena u utorak, 10. svibnja, u Muzeju Hercegovine - Spomen kuća Svetozara Ćorovića, u Mostaru u 20 sati.

Uz autora o knjizi će govoriti Dijana Hadžizukić, Tina Laco i Goran Karanović.

U knjizi Maske dramskog subjekta, Bašović se bavi odnosom govorećeg subjekta i autora na primjeru drame s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Analizirajući drame Shawa, Wildea, Schnitzlera, Čehova i Krleže, Bašović pokazuje da drama prva registrira promjenu u doživljaju čovjeka, te da raspad klasičnog dramskog lika najavljuje razna deterministička učenja unutar kojih čovjeka presudno određuju ideološki koncepti, ekonomski odnosi, seksualni poriv...

Almir Bašović, rođen 1971. godine u Sarajevu. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje predaje na Odsjeku za komparativnu književnost. Sudjelovao je na dvadesetak međunarodnih simpozija i kongresa, objavio je tridesetak stručnih članaka i teorijskih eseja, a zajedno sa Savom Anđelkovićem priredio je zbornik Drama i vrijeme (Dobra knjiga, Sarajevo, 2010). Radio je kao dramaturg na više predstava u Narodnom pozorištu Sarajevo. Autor je drama Priviđenja iz srebrenog vijeka (praizvedba: Narodno pozorište Sarajevo, 2003) i RE: Pinocchio (praizvedba na albanskom jeziku: CTC Skopje, 2006, mikrodrame Druga Europa (prezentirana u okviru Bijenala europskih dramskih pisaca u Bonnu, 2002) i dramskog monologa Lica (praizvedba na njemačkom jeziku, u okviru predstave Balkan Requiem, Hundsturm – Volkstheater, Beč, 2014). Autor je knjige Čehov i prostor (Sterijino pozorje, Novi Sad, 2008; slovensko izdanje: Knjižnica MGL, Ljubljana, 2013). U Parizu je objavljena knjiga njegovih drama na francuskom jeziku (Theatrum noctuaubundi, 2008), a drame su mu prevođene i na albanski, makedonski, češki, njemački te italijanski jezik. Na Festivalu bh. drame u Zenici, 2004. godine, drama Priviđenja iz srebrenog vijeka dobila je nagradu za najbolji dramski tekst, a u izboru Europske teatarske konvencije (ETC) uvrštena je među 120 najboljih suvremenih europskih komada. Član je Društva pisaca BiH, uređuje književni časopis Život.