Rimski lokalitet u BiH

Ljubuški: Obnavlja se rimski vojni logor

Arheološko nalazište Gračine (rimski vojni logor) čiji potencijal je prepoznat još 1867. godine, tijekom posljednjih godinu dana, nove spoznaje i revalorizaciju kapaciteta ostvaruje kontinuirano kroz nekoliko projekata geofizičkih istraživanja
Kultura / Flash | 12. 04. 2018. u 12:38 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Obnova rimskog vojnog logora "Gračine" započela je početkom godine.

Posljednji projekt u nizu, pod nazivom ''Obnova rimskog vojnog logora Gračine'' čiji nositelj je J.U. Razvojna agencija ŽZH - HERAG, proveden je u razdoblju od 1. veljače – 1. travnja 2018. godine kroz poziv ''Transfer za obnovu kulturnog i graditeljskog naslijeđa'' iz proračuna federalnog Ministarstva kulture i sporta.

Projektni zadatak odnosio se na obnovu zgrade ''Centurionova stana'' koja je istražena godine 2017. tijekom terenske nastave studenata arheologije Sveučilišta u Mostaru, a temeljem rezultata dobivenih nedestruktivnim istraživanjima Varšavskog instituta za arheologiju, piše Radio Ljubuški.

Projekt obnove provodi licencirana građevinska tvrtka Neir d.o.o. Split, pod nadzorom voditelja projekta Mirka Rašića mag. Arheol.

Pri obnovi su korišteni ruševni ostaci kamene arhitekture pronađeni ''in situ'' (na mjestu), a povezani su modernim građevnim materijalima kao trajnije rješenje. Nakon analize originalne žbuke i veziva, dijelovi arhitekture obuhvaćeni restauracijom dodatno su fugirani s primjesom mrvljene cigle. Arhitektura je sačuvana u temeljima i kao takva će biti prezentirana. Navedenim aktivnostima stvaraju se dugoročne pretpostavke zaštite ovog nacionalnog spomenika kao i njegova znanstvena reinterpretacija.

  / Rimski vojni logor

Aktivno korištenje kulturnog turizma, kulturne industrije i poduzetništva, generira i ambijentalno-estetski modifikator prostora s pretpostavkama turističke i edukativne valorizacije. Osim toga, obuhvaćena je i dimenzija popularizacija arheologije te povećanje razine svijesti građana o vrijednosti arheološke baštine kao nositelja identiteta, prepoznatljivosti, osjećaja pripadnosti i potencijala za održivo korištenje, piše Radio Ljubuški.

Kako je navedeno na Wikipediji vrijeme Cezara Narona je postala vojna baza u ratu protiv Delmata. Nedaleko od nje (negdje u dolini Trebižata), uništeno je 44. pr. Kr. i pet rimskih kohorti (App. III. 13).

Vrlo je vjerojatno da je u to je vrijeme, bio sagrađen i logor na Humcu, a u svrhu zaštite Narone čije su utvrde pojačane u isto vrijeme. Logor se prvi put spominje u (prvom) pismu Cezarova vojvode Vatinija govorniku i državniku Ciceronu od 11. srpnja 45. (ex castris Narona). To je jedini pisani spomen vojnog logora u donjoj Neretvi. Da bi se spriječio prodor neprijatelja prema dolini Trebižata, osim ovog logora, na okolnim brdima oko Ljubuškoga bilo je sagrađeno nekoliko manjih utvrda (Gornji Radišići, Tihaljina, Posuški Gradac,...).

Kao najstarija moguća godina nastanka logora navodi se 14. godina kada je car Tiberije u okolicu Ljubuškog doveo veterane VII. legije koja je imala logor u Tilurijumu (Gardun kod Trilja). Najstariji materijalni dokazi o postojanju logora su pronađene tegule sa žigom Q. C. P. PANSIANA, a datiraju iz oko 43./42. pr. Kr.[3] Logor je napušten negdje između II. i III. stoljeća

Kopirati
Drag cursor here to close