Iranska nova godina

Glasnik mira: Oko 300 milijuna ljudi u svijetu slavi Nowruz

Kultura / Flash | 21. 03. 2016. u 14:01 K.K.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nowruz, odnosno Iranska nova godina, slavila se još u antičkom Iranu, a danas je obilježava više od 300 milijuna ljudi diljem svijeta. Oni je slave svake godine 21. ožujka po gregorijanskom kalendaru, odnosno na dan proljetne ravnodnevnice, kada Sunce u prividnom godišnjem kretanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj. u proljetnu točku, čime se obilježava početak proljeća u sjevernoj hemisferi.

Nowruz je jedan od najstarijih i najdragocjenijih praznika, a slavi se gotovo 3.000 godina. Taj praznik smatra se glasnikom mira, prijateljstva, dobronamjernosti za ljude i divljenje prirodi ne samo za Irance već i za nekoliko drugih nacija i plemena koji slave ovaj antički praznik. Nowruz predstavlja priliku za nove pokušaje, nova ostvarenja, nove pobjede i nova razmišljanja.

Nowruz je poruka mira i prijateljstva koju Iranci upućuju cijelom svijetu. Na perzijskom jeziku Nowruz znači novi dan i predstavlja početak godine za narode Irana, Afganistana, Azerbejdžana i drugih država u Centralnoj Aziji. Nije poznato ni kada ni kako se točno Nowruz počeo slaviti. Neki povjesničari vjeruju da je nastao kao reakcija na prirodne promjene vremena. Jedni ga smatraju državnim praznikom, a drugi vjerskim.

Najstarije arheološke dokaze o proslavi Nowruza imamo iz perioda Ahemenidskog perzijskog carstva prije 2.500 godina. To je bilo prvo perzijsko carstvo koje je od 550. do 330. godine stare ere obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija, nakon Medijskog carstva. Na vrhuncu svoje moći iransko Ahemenidsko carstvo protezalo se na 10,7 milijuna kvadratnih kilometara što ga čini najvećim carstvom u povijesti starog vijeka. Također, carstvo je u to doba obuhvaćalo oko 46 posto svjetske populacije.

Smatra se da je kralj Džamšid bio taj koji je prvi uveo proslavu Norwuza. Oko 12 stoljeća kasnije, 487. godine nove ere, Darius Veliki iz Ahemenidske dinastije proslavio je Nowruz u svom novoizgrađenom Persepolisu u Iranu. Tijekom prva dva stoljeća islama u Perziji, Nowruz nije mogao biti obilježavan zbog društveno-političkih transformacija. Međutim, postupno su omejadske halife, ponukane dodatnom zaradom, dozvolile proslavu Nowruza.

Povjesničar George Zeidan tvrdi da su Perzijanci plaćali dozvolu za proslavu Nowruza od pet do deset hiljada srebrenjaka tokom vladavine Omejada.

Veliki dio proslave novogodišnjeg rituala je postavljanje stola sa sedam posebnih predmeta, Haft sin (Haft chin, sedam usjeva prije islama). U antičkim vremenima, svaki predmet je odgovarao jednom od sedam kreacija i sedam svetih besmrtnika koji su ih štitili.

Danas su oni promijenjeni i prilagođeni, iako su neki zadržali svoj simbolizam. Pšenica ili ječam, koji predstavljaju novi rast, još su prisutni. Riba i voda su također ostali među predmetima koji se postavljaju na stol. Također se postavljaju zapaljene svijeće, koji predstavljaju simbol vatre.

Prije se za piće koristilo vino, koje je sada zamijenjeno sirćetom, jer je alkohol zabranjen u islamu. Jaje, univerzalni simbol plodnosti, i bijeli luk, koji se koristi za tjeranje zlih duhova, i dan- danas se koriste. Pored svega ovoga, na sto se postavljaju i novčići, koji simboliziraju bogatstvo, kao i razno voće i povrće. Međunarodni dan Nowruz registriran je na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine 23. veljače 2010. godine.

Kopirati
Drag cursor here to close