Arhiv: Najviše oštećene Zbirka poklona i otkupa i Zbirka personalnih dosjea

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ono što je izgorjelo u Arhivu Bosne i Hercegovine je navrijednije što postoji u arhivskoj građi ne samo u BiH nego i u regiji. O odgovornima će se tek razgovarati - istaknuo je danas član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović nakon posjete Arhivu BiH, koji je pretrpio teške posljedice od požara tijekom demonstracija u Sarajevu.

Zapaljene prostorije Arhiva BiH Radmanović je obišao u pratnji direktora te institucije Šabana Zahirovića, kada je izrazio zahvalu svim vrijednim arhivskim radnicima koji teško podnose novonastalu situaciju, a sada pokušavaju obnoviti građu koja je spašena.

Radmanović naglašava da do sada nije poznato da se slična situacija dogodila nekom arhivu u svim nesrećama koje su obuhvaćale ovaj prostor ni u posljednjem ratu, a ni u dva svjetska rata, kada je arhivska građa ostala neoštećena.

Komentirajući uvjete u kojima je arhivska građa bila smještena u zgradi Predsjedništva BiH, smatra da se teško mogu u ovako teškoj situaciji osuđivati oni koji nisu osigurali kvalitetniji prostor, ne samo sada nego i u ranijim razdobljima.

''Moram reći da između dva svjetska rata ova arhivska građa nije dirnuta u mnogo većim kataklizmama nego što se sada dogodilo, i bila je sigurna u podrumskim prostorijama. Pokazuje to da bismo trebalo svi pobrinuti se za ozbiljniji prostor za vrijedna kulturno-povijesna dobra, među kojima je na prvom mjestu stara arhivska građa. Nismo vodili računa o tome ni ranije, a ni sada. Siguran sam da veliki broj građana Sarajeva, a među njima i političara, nije znao da se ovdje nalazi Arhiv BiH, a pogotovo kakva vrijedna građa. Nažalost, sada kada je nestao dio te sjajne građe, svi znaju'', kazao je on.

Radmanović podvlači da u BiH još nije počeo razgovor o tome tko je odgovoran, ne za demonstracije ljudi koji teško žive, nego za "one koji su ovo rušilački uradili". Mišljenja je da odgovorni moraju doći na svjetlo javnosti, jer su počinili štetu koja se ne može procijeniti.

Zahvalnost je uputio UNESCO-u koji sprema pomoć za Arhiv BiH da bi se sačuvalo ono što se može spasiti.

''Nemjerljivo je ono što je nestalo. Ne može nitko procijeniti kolika je šteta, nestali su spisi Zemaljske vlade i zajedničkog ministarstva financija za koje smo se i u prošlom sustavu borili da ostanu ovdje, jer mnogi su tražili da ih odnesu'', istaknuo je.

Govoreći o demonstracijama koje potresaju BiH ovih dana, Radmanović podvlači da rukovodstvo BiH - ni Predsjedništvo, ni Vijeće ministara BiH ni parlament BiH nisu imali nikakvu informaciju o događanjima koja su uslijedila.

''Ponavljam da razdvajam one koji su ovdje rušili, palili i tukli se s policijom od onih koji se, zato što nemaju posao i ne vide perspektivu, bune protiv aktualne vlasti. U ovom momentu demonstracije su samo u dijelu Federacije BiH gdje su županije s bošnjačkom većinom, dok ih u županijama s hrvatskom većinom nema, kao ni u RS-u. To je za posebnu procjenu i razmišljanje'', podvukao je.

Komentirajući mogućnost da se paljenje Arhiva BiH dovede u vezu s obilježavanjem 100. godišnjice početka Prvog svjetskog rata, smatra da u ovakvim okolnostima postoje različite teze. Ističe da bi teško mogao potvrditi tako nešto te da će tek analize pokazati da li su takve opcije moguće.

''Točno je da se o početku Prvog svjetskog rata vode žestoke rasprave i to više političara nego povijesničara, te se samim tim i nameću ovakva pitanja. Posebno izdvojeni dio građe o Gavrilu Principu i procesu koji se vodio nije stradao u potpunosti, ali tek će arhivski radnici da vide što tu nedostaje. Za to će trebati godine'', zaključio je.

Direktor Arhiva BiH Šaban Zahirović podvlači da su u požaru najviše stradale dvije zbirke - Zbirka poklona i otkupa i Zbirka personalnih dosjea iz razdoblja Austrougarske između dva svjetska rata, zatim zajedničko ministarstvo financija i fond Zemaljske vlade Drinska banovina.

''To su zbirke koje su gotovo u cijelosti stradale, dok je totalna šteta nastala na novijem fondu - Dom za ljudska prava, gdje je potpuno izgorjelo 15.000 dosjea. To je ono što smo do sada utvrdili, ali postupak utvrđivanja stvarne štete je u tijeku'', kazao je on.

Istaknuo je da su se za pomoć ovom arhivu već javile mnoge institucije iz BiH i inozemstva, te da je u tijeku istovaranje aparata za isušivanje i kutije koje je dao Tuzlanski arhiv.

Zahirović je u ime cijelog kolektiva Arhiva BiH izrazio zahvalnost i poštovanje Radmanoviću, naglašavajući da je riječ o osobi koja ima uiuzetan osjećaj prema arhivskim vrijednostima, jer je dugo vremena i sam brinuo o takvoj građi u nekadašnjem Arhivu Bosanske krajine, današnjem Arhivu RS-a.

''Ova nam posjeta znači poticaj i podršku da ustrajemo te da posljedice štete počnemo polako otklanjati'', zaključio je on.