50. obljetnica smrti

O Maku Dizdaru u Mostaru: Pjesnik koji govori o egzistencijalnim suštinama

"Dizdar govori o poziciji čovjeka između Neba i Zemlje i to se provlači kroz sve njegove pjesme i zato je važno da se iznova vraćamo Maku", kazala je Hadžizukić.
Kultura / Flash | 24. 12. 2021. u 21:07 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bošnjačka zajednica kulture (BZK) "Preporod"-Regionalno društvo Hercegovina, danas je u Centru za kulturu Grada Mostara organiziralo okrugli stol povodom 50. obljetnice smrti Mehmedalije Maka Dizdara, jednog od najvećih pjesnika u povijesti Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Skupštine BZK "Preporod" RD Hercegovina Edim Šator istaknuo je kako je jedan od ciljeva bilo skrenuti pozornost na značaj lika i djela Maka Dizdara za cjelokupnu bosanskohercegovačku javnost, kulturu i povijest, jer njegovo djelo je obimno.

"Naravno, postoje različiti aspekti iz kojih se to djelo može istraživati. Mak je prema riječima Šatora najbosanskiji pjesnik, međutim, ni malo manje bitan je njegov rad na Antologiji starih bosanskih tekstova nakon čega je bio izložen ogromnom pritisku i kritici, a potom je počeo dobivati prijeteća pisma. Makov doprinos u proučavanju bosanskog jezika, povijesti, posebno srednjovjekovnog perioda je nemjeriv", zaključio je Šator.

Dijana Hadžizukić, kao voditelj druge sesije na okruglom stolu naglasila je kako je Mak vrlo ozbiljan pjesnik koji govori o egzistencijalnim suštinama.

"Dizdar govori o poziciji čovjeka između Neba i Zemlje i to se provlači kroz sve njegove pjesme i zato je važno da se iznova vraćamo Maku", kazala je Hadžizukić.

Na okruglom stolu svoje radove je izložilo 11 akademskih radnika i istraživača iz Sarajeva i Mostara, prof. dr. Elbisa Ustamujić, prof. dr. Alija Pirić, prof. dr. Edim Šator, prof. dr. Dijana Hadžizukić, doc. dr. Lejla Žujo – Marić, doc. dr. Irma Marić, prof. dr. Alen Kalajdžija, dr. Jasmin Hodžić, Fatima Trbonja MA i Elmedina Hodžić MA, a govorili su o temama intertekstualnosti u Makovoj poeziji, estetizaciji forme, prostoru i kulturnom pamćenju Kamenog spavača, samoprepoznavanju u Makovoj poetici, motivu ruke, intertekstualnosti apotropejskog djela Kunovog zapisa u pjesmi Brotnjica, ponavljanju kao ključnom stilističkom postupku, jezičkom paternalizmu, kolonijalizmu i hegemoniji i Makovoj ulozi u dekodiranju jezičkog imperijalizma, te o posthumno objavljenom dramskom tekstu Maka Dizdara pod nazivom ''Ase''. Radovi navedenih profesora biti će objavljeni u Zborniku koji će izdati BZK "Preporod"-Regionalno društvo Hercegovina.

Večernji dio umjetničkog programa posvećenog obilježavanju 50 godina od smrti Mehmedalije Maka Dizdara obilježen je recitalom Makove poezije koju je izvela glumica Hasija Borić.

Kopirati
Drag cursor here to close