Zagađenje životne sredine

"Piralen naš svagdašnji" - 'otrovi' ne poznaju podjele

Bitno je da shvatimo da je ovo jedna vrsta sistemskog nasilja, nije ovo samo pojedinačni incident.
Kultura / Film TV | 24. 07. 2021. u 09:45 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mostarska publika sinoć je u OKC Abrašević imala priliku pogledati dokumentarni film "Piralen naš svagdašnji", ali i da raspravi o važnoj temi zagađenja životne sredine.

Govoreći o odluci da nakon Banjaluke, Tuzle i Sarajeva projekciju organiziraju u Mostaru, osnivač platforme Zemlja-Voda-Zrak i urednik istoimenog stripa, prof. Damir Arsenijević istaknuo je kako je Piralen poveznica između Banje Luke i Mostara te da je to otrov koji spaja dva grada i pokazuje da otrovi ne poznaju bilo kakve podjele.

Sistemsko nasilje

''Bitno je da shvatimo da je ovo jedna vrsta sistemskog nasilja, nije ovo samo pojedinačni incident. Ako gledamo kroz prizmu zagađenja, imamo prilično drugačiju sliku Bosne i Hercegovine, zemlje koja je zagađena, a to zagađenje će trajati stotinama godina'' poručio je Arsenijević.

Film "Piralen naš svagdašnji" je nastao u koprodukciji Udruženja Front slobode iz Tuzle i Udruženja Radnička solidarnost iz Banjaluke te u sklopu platforme Zemlja-Voda-Zrak. Autorski tim filma čine tuzlanske redateljice i producentice Azra Jašarević i Sanja Horić, te banjalučki novinari Gordana Katana i Erduan Katana.

''Zašto Zemlja-Voda-Zrak? Zato što toga nemamo viška. Zapitajmo se kako štitimo i branimo ono čega nemamo zamjenskog i što ne može biti uništeno za sitni profit. Pitanje je i kako ćemo se mi kao zajednica okupiti oko ovog problema jer nam to neće nitko drugi riješiti'', istaknuo je Arsenijević.

"Piralen naš svagdašnji" govori o postratnoj privatizaciji u banjalučkom industrijskom kompleksu Incel, koja je dovela do nepropisnog skladištenja i zbrinjavanja toksičnog ulja piralen te zagađenja životne sredine i vode. Na prikazivanju filma u Mostaru govorili su i Šejla Šehabović, Marko Gačnik, Boris Filipić, Sanja Horić i Azra Jašarević. Poručili su da slučaj iz Banjaluke prati kronični nedostatak informacija, netransparentna privatizacija i nekontinuirana zainteresiranost javnosti.

Zemlja-voda-zrak

Osim filma, predstavljen je i strip "Zemlja-Voda-Zrak" koji govori o nekoliko odvojenih slučajeva zagađenja okoliša u BiH. Autorski tim koji potpisuje strip su urednik i profesor Damir Arsenijević - osnivač platforme ZVZ, te književnica Šejla Šehabović i ilustrator Marko Gačnik.

Govoreći o stripu Šehabović je poručila kako se nada da ljudi neće upasti u zamku beznadnosti koja kao da se "namjerno uzgaja" u našoj zemlji pa mlade nerijetko čujemo kako ponavljaju fraze da je "već kasno", kao da ih netko tako uči da bi prestali da se bore.

''Ponavljati da je kasno je velika zamka. To što stalno pišemo o strahotama ne znači da rješenja nema'', poručila je Šehabović.

Autor stripa Marko Gačnik kazao je da je prikazivao realne motive i prizore, ali da je sam kreativni proces bio mučan. Ipak, njegov kraj nije predstavljen pesimistično.

''Završni kadar prikazuje kako se priroda može oporaviti, ali joj mi moramo pomoći prije nego što vrijeme uzme svoj danak'', naglasio je Gačnik.

Boris Filipić govorio je o temi zagađenja iz perspektive Mostara.

''O Uborku se ranije šokantno malo znalo, a kada se uđe dublje u tu priču, vidite da taj problem zbog kriminala traje desetljećima'', poručio je Filipić.

Jedan od "junaka" stripa "Zemlja-Voda-Zrak" je novinar i politolog Husein Oručević iz Mostara, koji se u sklopu platforme ZVZ bavio opsežnim istraživanjem i izvještavanjem o problemu deponije Uborak.

Ekologija i državna politika

''Posljednji veliki protesti u vezi deponije Uborak počeli su nakon što je gradska uprava u ladicama držala vrlo važan dokument koji je bio analiza mulja u pročišćivačima koji se nalaze južno od Mostara. U tim pročišćivačima, točnije u tom mulju, otkriven je sastavni dio piralena. Nakon toga, kada nisu znali šta da rade s tim muljem, Vodovod i Grad Mostar su počeli da krijumčare šest tona tog mulja na deponiju Uborak i tako je počela cijela priča o Uborku u posljednje dvije godine'', ukazao je Oručević iz OKC Abrašević na rad mreže Naše društvo, Futura i Sensus, podsjetivši da je deponija Uborak jedna od ekoloških bombi već od kraja osamdesetih godina.

''Govoriti o piralenu, neriješenim ekološkim pitanjima, komunalnim uslugama, to je ključ za lokalnu politiku, ali taj nered koji imamo kad je riječ o komunalnim uslugama i trovanju životne sredine, ekologije može se prebaciti na državnu politiku'', poručio je Oručević istakavši primjere na političkoj sceni zapadne Europe gdje ove teme imaju važno mjesto, a stranke zelenih su dio koalicija.

''Ovo pitanje će nama tek doći na naplatu. Nadam se da neće biti kasno. U Mostaru je oko 200 posto više oboljelih od karcinoma upravo zbog problema sa zemljom, vodom i zrakom, nekontroliranjem onoga što pijemo, gdje se kupamo, podzemnih voda ispod deponije Uborak'',dodao je.

"Zemlja-Voda-Zrak" je platforma u okviru koje se utemeljuje i razvija ekološka humanistika u Bosni i Hercegovini kroz produktivnu saradnju između aktivizma, znanosti i umjetnosti.

Projekat se realizira zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI).

Kopirati
Drag cursor here to close