U godini koja je pred nama hrvatske nakladničke kuće planiraju objaviti mnoštvo knjiga koje će svakako obilježiti vrijeme pred nama.

Od provjerenih klasika, nagrađivanih autora i autorica, noviteta i prvijenaca, bilo u beletristici, bilo u publicistici, u nastavku donosimo vrlo atraktivan popis u kojem će svatko pronaći nešto za sebe. Pa krenimo redom.

Fraktura: Novi roman bugarske zvijezde, Bookerovac i suvremeni rumunjski klasik

Iz Frakture su za Bljesak.info istaknuli kako ove godine planiraju objaviti svjetsku književnu senzaciju - debitantski roman škotsko-američkog pisca Douglasa Stuarta Shuggie Bain nagrađen uglednom književnom nagradom Booker. Roman je objavljen 2020. i prevodi se na četrdesetak svjetskih jezika.

Ova maestralna priča o ljubavi, odanosti i Glasgowu u surovo vrijeme tačerizma osvojila je čitatelje i kritičare diljem svijeta i nije bez razloga proglašena jednim od najvažnijih romana objavljenih 2020. godine.

“U romanu pratimo teško odrastanje dječaka Shuggieja uz majku ovisnicu u radničkoj četvrti i osvještavanje svoje homoseksualnosti. Shuggie Bain roman je u kojem su queer tema i tema klasnoga u središtu, a sve se događa u konzervativnom škotskom društvu osamdesetih godina koje poznaje samo jednu definiciju normalnoga. Shuggie Bain inspiriran je životom autora koji je težak život u Glasgowu zamijenio blještavilom modne scene u New Yorku, gdje je ostvario zavidnu karijeru modnog dizajnera“, navode iz Frakture.

Vremensko sklonište Georgija Gospodinova

Uz Stuarta, planiraju objaviti i novi roman, jednog od najpoznatijih i najprevođenijih bugarskih pisaca Georgija Gospodinova – Vremensko sklonište.

U novoj knjizi književna zvijezda ovog dijela Europe poigrava se poigrava idejom putovanja kroz vrijeme u obliku klinike za dementne uređene tako da do u detalj simulira život prohujalih desetljeća.

“No, što kada klinika postane utočište zdravih ljudi, a nostalgija i čežnja bolest čovječanstva? Gospodinov je za ovaj sjajni roman osvojio najprestižniju talijansku Nagradu Strega kao prvi bugarski autor-dobitnik, a svojim zaraznim, nekonvencionalnim stilom sigurno će osvojiti i hrvatsku publiku“, navodi nakladnik.

Portret umjetnika u nestajanju

Ove godine ćemo imati priliku čitati i knjigu Mircea Cărtărescua, roman Solenoid, izvorno objavljen 2015. godine. Riječ je o romanu, jednog od velikana suvremene rumunjske književnosti, u kojem sveučilišni profesor, pjesnik i dobitnik niza književnih nagrada, gradi portret umjetnika u nestajanju - protagonista čiji se snovi o karijeri pisca ruše kao kula od karata, kao i ljubavne iluzije – ali i portret Bukurešta koji ispod bijede siromaštva i kriminala krije drugo, fantastično lice.

Solenoid je maestralna freska jednog društva s čijim se likovima lako možemo poistovjetiti, a Cărtărescu genijalac nalik Kafki ili Borgesu čija vještina oduševljava od prve do posljednje stranice.

Bodoni: Klasici u novom ruhu

Od ove godine, u okviru Frakture, djeluje i nova nakladnička kuća Bodoni specijalizirana za objavljivanje klasika i suvremenih klasika, bilo novootkrivenih, odnosno zaboravljenih, bilo onih koji nikada nisu prevedeni ili objavljeni na hrvatskom, bilo onih koji zaslužuju nove prijevode, ponekad i nakon više od pola stoljeća, te za objavljivanje slikovnica ponajboljih domaćih i inozemnih autora i ilustratora.

Bodoni će posebnu pozornost posvetiti izgledu, dizajnu i opremi knjiga; svaka knjiga iz edicije klasika sadržavat će pogovor i ilustracije.

Jergovićeva Trojica za Kartal

Knjiga kojom Bodoni počinje 'život' se već s nestrpljenjem očekuje, a riječ je o novoj zbirci priča – Trojica za Kartal – Miljenka Jergovića, jednog od najsnažnijih glasova europske književnosti danas i autora klasika poput zbirki priča Sarajevski Marlboro i Mama Leone te romana Dvori od oraha i Srda pjeva, u sumrak, na Duhove.

“Bez sumnje, i nova knjiga – Trojica za Kartal podnaslovljena Sarajevski Marlboro Remastered – postat će klasik jer maestralnim, uigranim stilom dokumentira sudbinu ratom pogođenog Sarajeva kao što je to prije tridesetak godina činio Sarajevski Marlboro. Ipak, nije riječ o nastavku ili remakeu Marlbora – riječ je, štoviše, o sasvim novoj knjizi nove autorske perspektive, o novim iznimnim pričama koje odaju hommage jednom Gradu i jednom neponovljivom Životu“, navode iz naklade Bodoni.

Dostojevski – uvijek i zauvijek

Ako postoji jedno ime koje vežemo uz sintagmu ruski klasik, onda je to svakako Fjodor Mihajlovič Dostojevski, a ako – tom logikom – neke naslove instinktivno povezujemo s Dostojevskim, to su svakako Idiot i Zločin i kazna.

Bodoni će objavom ove knjige ponovno ukazati na bezvremensku kvalitetu jednog od najvećih pisaca u povijesti književnosti. Majstorstvo Dostojevskog, pa tako i spomenutih romana, leži u iznimnoj vještini psihoprofilacije likova, intrigantnim zapletima i stilu koji kanalizira najveća pitanja čovječanstva.

Nova izdanja Idiota i Zločina i kazne potvrdit će da opus Dostojevskog ne zastarijeva, a sigurno će osigurati i novu čitateljsku publiku.

Krležin dnevnik iz godina hiljadudevetstotina šezdesetih – nikada do sada tiskani dnevnički zapisani

U ovoj godini Bodoni će objaviti i do sada nikada tiskane dnevničke zapise Miroslava Krleže pod naslovom – Fragmenti dnevnika iz godina hiljadudevetstotinašezdesetih. Riječ je o prvom cjelovitijem izdanju Krležinih dnevničkih zapisa nakon piščeve smrti, a oni obuhvaćaju zapise koje je bard naše književnosti bilježio od konca pedesetih do ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća, kada je i prestao pisati dnevnik.

Ovaj neviđen materijal iz ostavštine je priredio leksikograf i krležolog Vlaho Bogišić. U zapisima Krleža komentira sve važnije događaje i susrete iz tih godina, s posebnim naglaskom na Deklaraciji o hrvatskom jeziku, ali i mnoge osobe iz kulturnog i političkog života Zagreba i Jugoslavije.

Ovih pomno priređenih i posloženih četiristo kartica materijala s instruktivnim i za razumijevanje konteksta važnim pogovorom bez sumnje je jedno najvažnijih izdanja koje izlazi neposredno nakon četrdesete godišnjice smrti Miroslava Krleže.

Oceanmore: Novi Knausgård, Annie Ernaux i priča o najslavnijem irskom ljubavnom paru

Naklada OceanMore ove će godine, između ostalih objaviti, roman Karl Ove Knausgårda – Jutarnja zvijezda (u prijevodu Anje Majnarić).

Jutarnja zvijezda je, navode iz OceanMora za Bljesak.info, roman o onom što ne razumijemo, o velikoj drami promatranoj kroz ograničenu prizmu malog života. No prvenstveno je to roman o onome što se događa kad se u svijetu oslobode mračne sile.

“Potkraj kolovoza iznenada se na nebu pojavi velika zvijezda. Nitko, pa ni astronomi, ne zna o kakvom je fenomenu riječ. Ljudi se navikavaju, život ide dalje, ali ipak nije sve kao prije jer uskoro se počinju događati nove pojave“, navode.

Borbe i metamorfoze jedne žene Edouarda Louisa

Nakon izuzetno zapaženih romana Edouarda Louisa Raskrstimo s Eddyjem, Povijest nasilja i Tko je ubio mog oca, također objavljeni u izdanju Naklade Ocean more, ove će se godine pred čitateljima naći i novi roman – Borba i metamorfoze jedne žene u prijevodu Vande Kušpilić.

“U knjizi Borbe i preobrazbe jedne žene autor se posvetio priči o svojoj majci, kao što je to već učinio posvetivši prethodnu knjigu ocu. Iz prethodnih knjiga Edouarda Louisa čitatelju je lik majke već poznat, njezin život u braku i siromaštvu, dio njezina djetinjstva i odrastanja u jednako prekarnim uvjetima, a ovdje autor iznosi njezinu priču nakon njegova odlaska iz roditeljske kuće koji je gotovo istovremeno obilježio i velik uspjeh debitantskoga romana, majčinu preobrazbu u ženu koja odlazi od supruga u želji da za sebe ostvari bolji život.“

Annie Ernaux: Uspomene jedne djevojke

Francusku književnu zvijezdu, Annie Ernaux, čini mi se kao da smo tek otkrili. Zahvaljujući OceanMoru ove godine ćemo imati zadovoljstvo čitati još jednu njenu knjigu – Uspomene jedne djevojke, u prijevodu Vlatke Valentić.

Annie Ernaux vraća se u ljeto 1958., ljeto svoje prve noći s muškarcem, u ljetnom kampu. Osamnaestogodišnjakinju, kojoj je sve novo, koja je prvi put daleko od roditeljske kuće, koja upoznaje slobodu, svoje vršnjake iz raznih dijelova zemlje, ta je noć snažno obilježila.

Oslanjajući se na neizbrisive slike iz svoga sjećanja, na fotografije i pisma napisana prijateljima, ona propituje djevojku kakva je bila i ženu kakva je sada. Djevojka iz ljetnoga kampa nadići će uz pomoć književnosti sram koji joj je donijela spoznaja da je te noći bila objektom, a spisateljica Ernaux i u ovoj će knjizi pokazati sve svoje spisateljsko umijeće.

James Joyce i Nora Barnacle: život i ljubav najslavnijeg irskog para

Uz ove provjerene književne veličine, OceanMore objavljuje i roman Nora – ljubavna priča Nore Barnacle i Jamesa Joycea autorice Naula O'Connor. Autorica donosi životnu priču najslavnijeg irskog para. Od samih početaka te priče, autorica autentično i živo pripovijeda o supruzi i muzi pisca, snažnoj i neukrotivoj ženi i njihovom ne uvijek jednostavnom odnosu.

U senzualnoj i rezonantnoj prozi, Nuala O’Connor dočarala je portret ove snažne, strastvene i odane Irkinje. “Nora“ je tour de force, autentično ljubavno pismo najvećoj muzi irske književnosti.

Ljevak: Antologija moderne hrvatske poezije, talijanski hit roman i Maaloufov klasik

Iz nakladničke kuće Ljevak za Bljesak.info, navode kako, ove godine, između ostalih, objavljuju knjigu Tomislava Brleka – Od Matoša do Maleša:antologija moderne hrvatske poezije. Brlekova antologija predstavlja minimalni kanon hrvatskog pjesništva u proteklih stotinjak godina,

“Riječ je, s jedne strane o vrhunskim pjesničkim ostvarenjima, ali također, što je još važnije, o nezaobilaznim poetičkim orijentirima. Što će reći da se kroz predočene opuse može steći pouzdan uvid u dominantne tendencije i kreativne dosege novije hrvatske poezije. Što se kriterija uvrštavanja tiče, zamisao bi bila uvažiti inovativnost koncepcije, ali prije svega prevrednovateljski doseg pjesničkog djela“, navode iz Ljevaka.

Polazna definicija poezije je modernistička: uvršteni su samo oni pjesnici (a takvih je uvijek malo) koji su vidno mijenjali predodžbu o tome što je poezija na našem jeziku. U tom se pogledu antologija presudno razlikuje od drugih sličnih pokušaja, koji prije svega nastoje predstaviti raznovrsnost pjesničke produkcije, svrstavajući autore po generacijskoj ili deklarativnoj poetičkoj pripadnosti.

U ovom slučaju, poredani kronološkim slijedom, autori se uvjetno mogu razvrstati u pet skupina: prvu, koju čine Antun Gustav Matoš (1873-1914), Janko Polić Kamov (1886-1910) i Antun Branko Šimić (1898-1925); drugu, kojoj pripadaju Miroslav Krleža (1893-1981) i Tin Ujević (1891-1955); treću, u koju spadaju Ivan Goran Kovačić (1913-1943), Jure Kaštelan (1919-1990), Vesna Parun (1922-2010); četvrtu, gdje su Ivan Slamnig (1930-2001), Antun Šoljan (1932-1993), Tonči Petrasov Marović (1934-1991) i Danijel Dragojević (1934) te posljednju, petu, u kojoj se nalaze Marija Čudina (1937-1986); Tonko Maroević (1941-2020); Branko Maleš (1949).

Talijanski hit Kolibrić Sandra Veronesia

Ljevak će, također, objaviti i roman Kolibrić, Sandra Veronesija, nagrađen uglednom nagradom Premio Strega 2020. godine, a koju su kritičari proglasili knjigom godine.

Radnja romana Kolibrić (prijevod Ita Kovač) vrti se oko Marca Carrere, čiji je čitav život u znaku te sitne ptičice. Uspoređivali su ga s njome prvo zbog njegova rasta, a kasnije i zbog nevjerojatne otpornosti na životne tragedije. Njegov je život neprekidnih suspenzija, ali i kobnih slučajnosti, užasnih gubitaka i apsolutnih ljubavi.

Putovanje Orijentom s Aminom Maaloufom

Pred publikom će se ove godine naći i knjiga Amina Maaloufa, Stijena Taniosa, jednog od vodećih svjetskih pisaca i intelektualaca, te počasnog člana Francuske akademije za znanost. Maaloufova Stijena Taniosa, u prijevodu, Maje Vukušić Zorica, donosi priču o neobičnoj stijenu u libanonskim gorama koju prati neobično prokletstvo.

“Želeći proniknuti u njenu tajnu, pripovjedač priča o ljubavi, osveti i političkim intrigama. Kopajući po davnoj prošlosti svog zavičaja evocira burno doba kada su se sukobljavali lokalni feudalci, turski sultan i egipatski paša, a preko njih zapadne sile i kolonijalni rivali. Roman 'Stijena Taniosa' je 1993. godine nagrađen Goncourtovom nagradom, a u njemu nas Amin Maalouf vodi na još jedno čudesno putovanje Orijentom“, naveli su.

Profil: Roman tanzanijskog nobelovca na hrvatskom jeziku

Nakladnička kuća Profil objavit će roman Afterlives Abdoulrazaka Gurnaha, dobitnika Nobelove nagrade za književnost 2021. godine. Roman se bavi dijelom povijesti njemačke kolonizacije Tanzanije prije prvog svjetskog rata.

“Roman govori o okrutnostima, gubitcima, ali i o snazi povjerenja i ljubavi. Abdoulrazak Gurnah tanzanijski je pisac koji piše na engleskom, profesor je književnosti na Sveučilištu u Kentu te se njegovi romani trenutačno prevode na više od 30 jezika. Ovo će biti prvi prijevod Gurnahove književnosti na južnoslavenske jezike“, naveli su iz Profila za Bljesak.info.

Arsen: Sjećanja, takvog smo ga voljeli, takvog ćemo ga pamtiti

Profil najavljuje i knjigu Arsen: Sjećanja, takvog smo ga voljeli, takvog ćemo ga pamtiti autorice Diane Šetke. Arsen Dedić za sebe je govorio da je pjesnik opće prakse i prvorazredni građanin drugoga reda, a kako su ga voljeli i kako ga pamte u ovoj knjizi govore: Gabi Novak, Matija Dedić, Sandra Dedić Slavica, Nina Badrić, Ines Bareza, Branko Bulić Bula, Marko Čolić, Lea Dekleva, Dragan Despot, Petar Grašo, Branka Habek, Zvonimir Hodak, Mirko Ilić, Tereza Kesovija, Petar Krelja, Lado Leskovar, Miroslav Lilić, Lela Margitić, Tonko Maroević, Danijela Martinović, Biserka Petrović, Dimitrije Popović, Zoran Predin, Marija Sekelez, Alen Slavica, Nela Sršen, Rade Šerbedžija, Zrinko Tutić, Miro Ungar, Ksenija Urličić, Zlatko Vitez, Antun Vrdoljak, Igor Zidić, Pero Zlatar i mnogi drugi.