Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru danas, 22. rujna, obilježava 28 obljetnicu osnutka. Ivan Vukoja, ravnatelj HNK Mostar u razgovoru za Bljesak.info govorio je o dovršetku izgradnje zgrade, protekloj sezoni i uspjesima ove teatarske kuće, te najavio novu predstavu „Noć s Aleksom“ nastalu po drami Marka Tomaša i režiji jednog od najboljih europskih redatelja, Ivice Buljana.

Bljesak.info: Gospodine Vukoja, HNK Mostar slavi 28. godišnjicu osnutka kao jedna od najvažnijih institucija kulture i umjetnosti bh. Hrvata. 28 godina nije malo, a HNK Mostar prošao je kroz brojna turbulentna razdoblja. Kakvo je stanje danas?

VUKOJA: HNK Mostar od svog osnutka do danas slijedi ideju zbog koje ga je Ministarstvo kulture Hrvatske Republike Herceg-Bosne i osnovalo prije 28 godina, a to je u okvirima kazališne umjetnosti njegovati nacionalni i kulturni identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kao nacionalna kazališna institucija samosvjesnog i državotvornog naroda svjesni smo da se ta ideja u suvremenom svijetu ne može uspješno realizirati bez otvorenosti i suradnje s drugim kazališnim i umjetničkim organizacijama i institucijama, kako na razini Mostara i Bosna i Hercegovine, tako i Hrvatske i regije, a u konačnici Europe i svijeta. Znamo tko smo, od kud smo krenuli i u kojem smjeru idemo. Imamo jasnu misiju i viziju. O tome, među ostalim, svjedoče koprodukcijski projekti s kazalištima iz BiH i Hrvatske, suradnja s uglednim i uspješnim redateljima, kao i činjenica da trenutno na repertoaru imamo 12 repertoarnih predstava, od kojih je 9 na domaćim i međunarodnim festivalima dobilo ukupno 49 nagrada. I sve to s glumačkim ansamblom od devet stalnih članova i Malom scenom sa samo 106 mjesta.

Foto: PR / Nagrada u Jajcu za HNK Mostar

Bljesak.info: Najveća pažnja javnosti proteklih nekoliko mjeseci bila je na izgradnji zgrade. Kako stvari napreduju na tom polju?

VUKOJA: U tijeku su pripreme za nastavak gradnje zgrade HNK Mostar u kojoj će biti smještene i još neke kulturne institucije od značaja za hrvatski narod u BiH. Dobili smo određena sredstva od Vlade Republike Hrvatske putem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, kao i financijsku potporu za gradnju od Vlade FBiH. S tim sredstvima namjeravamo napraviti prvu fazu gradnje koja obuhvaća armirano-betonske radove i čeličnu konstrukciju zgrade. U tijeku je priprema i provođenje natječajnih procedura i ako sve bude išlo po planu, radovi bi mogli započeti još u ovoj godini. Nastavkom i završetkom gradnje kazališne zgrade HNK Mostar napokon bi dobio prostorne, tehničke i tehnološke uvjete za rad kakve kao nacionalna kazališna kuća treba i zaslužuje. Istovremeno, to će biti i velik dobitak ne samo za kulturnu i umjetničku scenu grada Mostara, nego i za sve njegove građane i narode, kao i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Jer, kao što sam već spomenuo, HNK Mostar, u svome području djelovanja, bio je i bit će kohezivni faktor ne samo u Mostaru nego i u cijeloj BiH. Kao i do sada bit ćemo otvoreni za suradnju na načelima interkulturnosti i kreativnog prožimanja suvremenih kazališnih stilova i estetika.

Sarajevska kazališta i njihovi djelatnici u mnogo su boljoj financijskoj situaciji nego, na primjer, kazališta u Mostaru ili Zenici. Pored toga što je riječ o glavnom gradu države te kantonu koji ima povlašteni koeficijent PDV-a, bolji financijski položaj sarajevska kazališta trebaju zahvaliti i Ivici Šariću koji je u vrijeme dok je bio kantonalni ministar kulture značajno povećao primanja kazališnih djelatnika. Poanta ove usporedbe, naravno, nije u smanjenju sredstava sarajevskim kazalištima, nego u nužnosti povećanja

Bljesak.info: U kojem se smislu HNK 'otvorio' i 'proširio', repertoarski, produkcijski? Jeste li angažirali nove djelatnike, kako u tehničko-produkcijskom i umjetničkom području?

VUKOJA: Aktualnim repertoarskim iskoracima, u prvom redu, smatram predstavu „Kroz proces 10-6-93“ koju je režirala Marina Petković Liker, autorica i redateljica vrlo suvremene i suptilne kazališne estetike, kao i predstavu „Anđeo uništenja“ koju smo radili u koprodukciji sa Sarajevskim ratnim teatrom (SARTR) prema tekstu austrijske nobelovke Elfriede Jelinek i u režiji austrijske redateljice Sabine Mitterecker. Predstava „Kroz proces 10-6-93“ dobila je tri najvažnije nagrade (grand prix, režija i kolektivna glumačka igra) na ovogodišnjim Kazališnim/Pozorišnim igrama u Jajcu, najznačajnijem bosanskohercegovačkom kazališnom festivalu. Početkom rujna ove godine „Anđeo uništenja“ imao je svoje prvo festivalsko gostovanje u Nišu i dobio nagradu za najbolju žensku ulogu.

Foto: PR / Predstava HNK Mostar - Zid

Pored pet premijera, u prethodnoj sezoni imali smo i radionicu pisanja dramskog teksta te pisanja filmskog scenarija. O kvaliteti rada Dramskog studija mladih HNK Mostar, među ostalim, svjedoči činjenica da naši bivši polaznici studiraju glumu i režiju na ASU Sarajevo te dramaturgiju na ADU Zagreb, kao i činjenica da polaznici Dramskog često dobivaju angažman u našim repertoarskim predstavama. Tu su i Off programi: Jazz u kazalištu i Poezija u kazalištu. Posebno smo ponosni na praizvedbu predstave „Zid“ (srpanj 2022. godine) jer su i autorica teksta i redatelj predstave izabrani putem našeg javnog natječaja za mlade dramske pisce i kazališne redatelje.

Bljesak.info: HNK Mostar postao je respektabilno kazalište s istančanim repertoarom čije predstave osvajaju neke od najvažnijih nagrada struke. Što biste izdvojili kao najveću vrijednost i posebnost HNK u odnosu na druga bh. kazališta?

VUKOJA: Smatram kako vodimo vrlo promišljenu i profiliranu repertoarnu politiku. Kao Hrvatsko narodno kazalište uzimamo u obzir hrvatske i svjetske dramske klasike, ali i suvremene hrvatske, bosanskohercegovačke i svjetske autore. Posebno nas veseli suradnja s mladim autorima i redateljima, osobito ako su u pitanju njihovi kazališni prvijenci. Davanje prilika mladim autorima smatramo našom društvenom i kulturnom obvezom i zasigurno ćemo to raditi i ubuduće. A ono što bi mogla biti naša posebnost činjenica je kako u HNK Mostar nema „staleških“ podjela između uprave, glumaca i tehnike. Poput velike obitelji neposredno i opušteno komuniciramo, družimo se i surađujemo. Mnogi vanjski suradnici koji su radili u HNK Mostar na odlasku su nam rekli da se ni u jednom drugom kazalištu nisu bolje osjećali i bili tako dobro primljeni kao u HNK Mostar.

Foto: HNK Mostar / Predstava Anđeo uništenja

Bljesak.info: Što pripremate u sezoni 2022./2023. godine? Možete li najaviti neke od predstojećih predstava, ali i potencijalnih gostovanja u BiH, Hrvatskoj, regiji?

VUKOJA: U ovoj smo sezoni planirali jednu premijeru manje nego u prethodnoj zato što bismo htjeli malo više ići na gostovanja u BiH, Hrvatsku i regiju, a i jer nam je prošla sezona bila dosta zahtjevna i naporna. Pored toga, očekujemo i radove na zgradi pa je pitanje kako će sve to funkcionirati. U planu za gostovanja imamo mnoga mjesta i gradove u BiH, zatim Šibenik, Dubrovnik, Zadar, Zagreb, Osijek, Beograd, Ljubljanu, Beč itd. Ovaj mjesec započeli smo rad na novoj predstavi, koju po tekstu Marka Tomaša režira Ivica Buljan. Nakon toga nastavljamo suradnju s Ivanom Leom Lemom, a na proljeće bi u HNK Mostar trebala režirati Mostarka s njujorškom adresom Tea Alagić Vlašić. Nastavljamo s radom Dramskog studija i radionicama pisanja dramskog teksta i filmskog scenarija. Raspisali smo i novi natječaj za mlade dramske pisce. U tijeku je produkcija jednog dokumentarnog filma, a u planu je i prva radio drama HNK Mostar. Koristim prigodu i ovdje spomenuti uspjehe naših glumica i glumaca u filmskim produkcijama. Nekoliko njih trenutno je angažirano u produkciji TV serija. Ivo Krešić igra glavnu mušku ulogu u filmu „4:2“ redatelja Anđela Jurkasa koji je prikazan na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu, a Jelena Kordić Kuret glavnu žensku ulogu u filmu „Najsretniji čovjek na svijetu“ redateljice Teone Strugar Mitevske koji je premijeru imao na ovogodišnjem filmskom festivalu u Veneciji. Uvjeren sam da će takvih angažmana biti i u ovoj sezoni koja je upravo započela.

Foto: HNK Mostar / Kroz proces 10-6-93 na sceni HNK Mostar

Bljesak.info: Na koji način zapravo HNK danas funkcionira u financijskom smislu, kako se financira i jesu li uopće teatri sa sjedištem u Mostaru u nekom neravnopravnom položaju u odnosu na one u Sarajevu ili Zenici?

VUKOJA: Osnivači HNK Mostar su Hercegovačko neretvanska županija/kanton i Grad Mostar. Iz tih izvora dolazi i naše temeljno financiranje. Na žalost, ta sredstva dostatna su nam tek za pokrivanje plaća i dijela troškova takozvanog hladnog pogona. Sredstva za produkciju predstava, održavanje zgrade, nabavku nove opreme i slično osiguravamo iz više različitih izvora. Pored Ministarstva kulture i sporta Vlade FBiH te Ministarstva civilnih poslova BiH, naš je najveći donator i podupiratelj Vlada RH, odnosno, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Bez njihove pomoći ne bi bilo moguće ostvariti većinu rezultata koje smo napravili u prethodnim godinama, stoga se i ovom prigodom najsrdačnije zahvaljujem Andreju Plenkoviću i Zvonku Milasu, ali i ministricama Zori Dujmović i Ankici Gudeljević. Također želim spomenuti i izvrsnu suradnju s Gradom Mostarom na čelu s gradonačelnikom Mariom Kordićem te s HNŽ/K na čelu s premijerom Nevenkom Hercegom. U redovitim kontaktima zajedno pokušavamo riješiti sve izazove i probleme s kojima se HNK Mostar susreće.

Foto: PR / "Ja od jutra nisam stao"