Povodom obilježavanja „Međunarodne godine pećina i karsta 2021“, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) organizuje javno predavanja na temu: „BIOLOŠKA I MOLEKULARNO-BIOLOŠKA VALORIZACIJA U PROCJENI UGROŽENOSTI SPELEOLOŠKIH OBJEKATA".
Predavanje će održati prof. dr. Lada Lukić-Bilela, redovna profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i članica Centra za istraživanje i održivi razvoj krša ANUBiH. Ovim predavanjem želimo istaći i ukazati na značaj pećina i karsta u svjetlu novih saznanja i istraživanja u Bosni i Hercegovini, kao i na značaj kontinuirane edukacije kadrova u oblasti istraživanja bh krša i pećina.
Područje krša u Bosni i Hercegovini (zauzima oko 50 % površine) pripada dinarskom sistemu. Na njemu se nalaze brojne geomorfološke, hidrološke, kulturno-historijske i biološke vrijednosti naše zemlje.
Pretpostavlja se da u kršu BiH ima oko 3000 speleoloških objekata. Ovdje su brojni fenomeni krša uključujući i krška polja s mogućnostima prehrane stanovništva, ali i mogućnostima razvoja ekoturizma. Mnoge rijeke i jezera su jedinstvene prirodne i estetske vrijednosti, značajni toposi kulturne, duhovne i vjerske vrijednosti.
U Bosnskohercegovačkom kršu Dinarskog gorja po prvi put su zapaženi i opisani neki krški fenomeni te priroda krša uopće, a da i pored toga još nemamo instituciju koji bi se znanstveno bavila ovim pitanjima i promovirala vrijednosti našeg krša u svijetu. Naprotiv, krš BiH do sada je uglavnom tretiran industrijski, što je na nekim njegovim dijelovima ostavilo duboke i opasne ožiljke, a ponegdje i teška uništenja. Takav odnos je štetan za cijelu zemlju.
Prirodni resursi na kršu su brojni i vrlo različiti i bez sumnje mogu, uz razumno upravljanje, dati brojne koristi. Ne treba zaboraviti, međutim, da krš može relativno lako izgubiti svoja prirodna svojstva i postati ekološka pustoš. Speleolozi, koji prirodu krša dobro poznaju, jer često zalaze u njegovu unutrašnjost, prvi su inicirali osnivanje institucije čija bi zadaća bila vrednovanje, upravljanje i zaštita krških resursa, ističući da postoje uprave za vode, uprave za šume i druge resurse, ali ne i za krš koji je usko povezan s prethodnim i čija je vrijednost znatno kompleksnija. Izrada karte ranjivosti krša, katastra speleoloških objekata, smjerove i brzinu cirkulacije voda, nužnost je koja se ne može i ne smije izbjeći. Prema načelima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) upravljanje kršom mora biti cjelovito u pristupu radi očuvanja visoke kvalitete i kvantitete i podzemnih i površinskih voda krša.
Predavanje će biti održano u četvrtak, 11. novembra 2021. godine u 11:00 sati u sali Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bistrik 7, Sarajevo.
11. 11. 2021. u 13:00
