U BiH nedostaje certifikacijsko tijelo za primjenu elektronskog potpisa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Za implementaciju Zakona o elektronskom potpisu u Bosni i Hercegovini nedostaje certifikacijsko tijelo, koje se treba prijaviti Uredu za nadzor i akreditaciju ovjeritelja pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH.

''Onog trenutka kada se Uredu podnese zahtjev za upis u evidenciju ovjeritelja zajedno sa potpunom dokumentacijom propisanom Zakonom o elektronskom potpisu BiH certifikacijsko tijelo se upisuje u registar certifikacijskih tijela u BiH, čime će zvanično početi primjena elektronskog potpisa'', potvrdio je Feni Davor Bagarić iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

Dodaje da certifikacijsko tijelo može biti bilo koje javno ili privatno tijelo koje između ostalog mora posjedovati odgovarajući broj uposlenika za rad na složeno – informatičkim poslovima, osiguranje u slučaju nastanka štete, interna pravila rada te zadovoljiti tehničke i sigurnosne standarde propisane Zakonom o elektronskom potpisu odnosno pratećim pravilnicima donesenim na temelju njega.

U tom cilju, Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) je sa Upravom za neizravno oporezivanje aplicirala Uredu za nadzor i akreditaciju ovjeritelja da postane certifikacijsko tijelo.

''Pored tehničkih priprema, trenutno vršimo obuku kadra kako bi mogli obavljati specijalističke poslove u vezi elektronskog potpisa. Svaka nova tehnička oprema to jest hardversko i softversko rješenje zahtjeva dodatno usavršavanje kadra na tim novim sustavima'', izjavio je Feni Srđan Nogo iz IDDEEA-e.

Prelazak na elektronsko poslovanje važno je realizirati i zbog, kako kaže, davanja odgovora na pitanja iz Upitnika Europske komisije i zadovoljavanje EU standarda iz ove oblasti.  

Početak primjene elektronskog potpisa značit će porast indeksa na međunarodnim ljestvicama kada se govori o mjerenju rejtinga BiH u povoljnosti poslovnog ambijenta uopće.

''Prije svega, beneficija tog procesa je ušteda vremena i novca, jer će biti potrebna samo kvalifikaciona potvrda to jest digitalni potpis da bi se izvršile određene e-usluge koje pruža javna uprava za potrebe građana i poslovne zajednice'', rekao je Nogo.

Javna uprava na svim administrativnim nivoima posjeduje infrastrukturu – hardver, softver kao i obučen kadar, a i elektronski registri koji su bitni za rad javne uprave razvijeni su u potpunosti i funkcioniraju u praksi.

 ''Dakle, javna uprava u BiH kada je u pitanju  upotreba e-tehnologija još nema onu vidljivost prema građanima i poslovnoj zajednici u BiH.  Zato ćemo u sljedećim aktivnostima, koje planirano okončati u periodu do kraja 2019.  godine pokušati uložiti maksimalne napore da iz naše nadležnosti prema Zakonu o Agenciji IDDEEA, razvijemo e-usluge prema građanima i poslovnoj zajednici kao i organima javne uprave u BiH sa kojima surađujemo na dnevnoj osnovi'', poručio je Nogo.

Također, ukazao je da su navedene aktivnosti važne budući da rad javne uprave na digitalizaciji usluga i stvaranju ambijenta za razvoj e-društva u cjelini pruža preduvjete da se u privatnom sektoru u IT industriji zaposli veoma veliki broj mladih stručnjaka koji su deficitarni kadar u BiH.