Komisija za koncesije BiH traži produženje roka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tromjesečni rok koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine dao Komisiji za  koncesije BiH da riješi spor oko nadležnosti za izdavanje koncesija za gradnju tri hidroelektrane na Drini zajedno sa Srbijom - ističe ovaj tjedan. Kako saznaje BHRT u Ustavnom sudu BiH, ovo tijelo već je uputilo prijedlog u Ustavni sud BiH da im se rok za rješavanje spora produži. 

Rok koji je dao Ustavni sud za rješavanje spora o nadležnosti u davanju Koncesija za izgradnju hidroelektrana na Drini ističe s krajem ovog mjeseca. Zajednička Komisija za koncesije drugi put je odgodila sjednicu, za koju se ne zna kada će biti idući termin. Traži se od Ustavnog suda BiH produženje roka.

''Ako komisija ne nastavi svoj rad, onda se to vraća na Ustavni sud, što će oni reći ja to ne znam, ali ako Ustavni sud odluči da produži rok, mi ćemo onda pokušati da u tom nekom roku nađemo rješenje zadovoljavajuće za  sve strane u sporu.'', kazao je Milomir Amović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za koncesije BiH.

U Ustavnom sudu BiH su potvrdili da je stigao prijedlog za produženje roka, te se čeka na odlučivanje o istom. Ono što je ovaj sud u svojoj ranijoj odluci naveo postupajući po inicijativi grupe zastupnika iz Parlamentarne skupštine BiH da se ospori davanje koncesija koje je RS dala za gornji tok Drine jeste da su rijeke javno dobro i državna imovina.

Saša Magazinović, zastupnik u PDPS BIH kazao je: ''Da ništa neće proći jednostavno, govori i to da je jedan član Zajedničke komisije pokrenuo  upravni spor pred Sudom BiH, tvrdeći da je sastav zajedničke komisije neadekvatan jer ne odražava nacionalni, teritorijalni i stručni kriterij. A šta je s radovima na gradilištu za HE Buk Bijela, za koju je kamen temeljac postavljen u maju nismo dobili odgovor iz Elektroprivrede RS, koja je  projekat HE Drina vrijedan pola milijardi eura  predstavila kao zajednički sa Srbijom''.

Podsjećamo da je priča o projektu Gornja Drina stara više od četiri desetljeća nije i da je riječ, ne o jednoj već o tri hidroelektrane, i u samoj najavi gradnje Buk Bijela organizacije za zaštitu životne sredine su apelirale strahujući da će gradnjom biti uništen biodiverzitet rijeke Drine.

''Na iste stvari upozoravale su i organizacije iz Srbije i Crne Gore da će ovi projekti štetno utjecati na biodiverzitet Drine, na sam tok rijeke, što će onda uticati negativno na vrste koje tu žive, posebno mladice kao globalno ugrožene'', objašnjava Jelena Ivanić iz Centar za životnu sredinu Banja Luka.

Davanje koncesija u Vladi RS ranije su argumentirali  činjenicom da se lokacijski Hidroelektrane Buk Bijela, Foča i Paunci  grade na dijelu Drine koji nije međudržavna granica, te da bi njihovom izgradnjom bila ispunjen zahtjev energetske zajednice o kvoti tzv. zelene energije od 60 posto do 2035.godine.