Žene su iste kao muškarci - samo manje vrijedne
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Projekat zapošljavanja mladih (YEP), uz podršku Vlade Švicarske, je tijekom 2018. godine kroz YEP Inkubator poslovnih ideja podržao osnivanje preko 120 biznisa u Bosni i Hercegovini od čega je 48% žena preduzetnica.
Tijekom realizacije ove aktivnosti uočen je niz prepreka i stereotipa sa kojima se preduzetnice u BiH susreću što u velikoj mjeri otežava njihovo ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada.
U suradnji s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH pokrenuta je kampanja ''Žene su iste kao muškarci - samo manje vrijedne'', čime se skreće pažnja na problem rodnih stereotipa kroz koje se uloga žena svodi na tradicionalnu ulogu, a kao jedan od najočiglednijih rezultata je evidentan problem nedovoljnog sudjelovanja žena na tržištu rada.
Lica kampanje su 6 žena, 6 uspješnih preduzetnica, profesorica, menadžerica:
⦁ Olivera Torbić, dizajnerka i preduzetnica iz Prijedora vlasnica modnog brenda Burzika Unique.
⦁ Maja Zirojević Bužo, financijska menadžerica GOPA mbH iz Sarajeva
⦁ Šaha Ćasurović, preduzetnica, poslastičarka i vlasnica biznisa „Šaha Torte“ iz Živinica
⦁ Naida Bajrić, pravnica, poduzetnica i vlasnica Administrativno-pravnog ureda „Bajrić“ iz Lukavca
⦁ Kovačević dr. Jasna, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu
⦁ Amila Rikert, logopedica, vlasnica Privatne predškolske ustanove "Vrtić Čarolija" iz Lukavca
Kampanja se realizira od 03.07. do 03.08.2019.godine, i lansirana je u sklopu Transnacionalnog događaja projekta Women in Business koji, u Bosni i Hercegovini realizira Ekonomski fakultet u Sarajevu.
Zašto baš ova kampanja?
Iako se u posljednje vrijeme smanjuje stopa nezaposlenosti, u Bosni i Hercegovini ona je i dalje jedna od najviših u Europi.
Anketa o radnoj snazi 2018 otkriva tamnu stranu diskriminacije u kojoj su žene u nepovoljnijem položaju po svim parametrima, a ima ih nešto više od muškaraca u radnoj snazi (1.227.000).
Od ukupnog broja žena koje čine radnu snagu njih 46% završava samo osnovnu školu i ne nastavljaju školovanje.
Na ovom pokazatelju se gradi niz drugih činjenica sa dugoročnim posljedicama, poput činjenice da je od ukupnog broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini (822.000) tek 37% žena (307.000) ili da 70% (841.000) radno sposobnih žena uopće ne traži posao.
Kroz kampanju se ukazuje da je današnje društvo, prepuno stereotipa, ženu opteretilo nevidljivim i neplaćenim poslovima, muškarca stavilo u centar ekonomskih zbivanja.
Kroz 6 priča koje se događaju u realnom vremenu oko nas se šalju poruke da žene danas rade gotovo tri puta više neplaćenog posla u domaćinstvu od muškaraca dok, niti jedan nezaposleni muškarac u BiH ne izjašnjava da se bavi kućnim poslovima; žene predstavljaju nositelja visoko akumulativnih, radno intenzivnih i malo plaćenih industrija, čak i žene koje imaju visoku stručnu spremu su u zabrinjavajuće značajnijem broju nezaposlene u usporedbi s muškarcima, muškarci na rukovodećim pozicijama imaju u prosijeku duplo veće plate od žena na istim pozicijama.
A sve se to opravdava dobro poznatim stereotipima da je ženino mjesto u kuhinji ili onim da žene ''treba da se bave djecom''.
