U okviru nedavne posjete MMF-a Bosni i Hercegovini izražen je prijedlog da se u BiH trebaju podići kamatne stope jer, kako su pojasnili, više kamatne stope pomažu u borbi protiv inflacije.

No Admir Čavalić, bosanskohercegovački ekonomski analitičar nije siguran da bi imali nekakav poseban kratkoročni efekt od dizanja kamatnih stopa, osim možda nestabilnosti.

Efekt nestabilnosti

Smatra kako naša inflacija nije rezultat lokalne monetarne intervencije, već globalnih događanja.

''To je monetarni fenomen i trebamo koristiti konvencionalne mjere da se borimo protiv iste. Moguće da bi instrumenti fiskalne politike dali bolje rezultate, ili pak druga preporuka MMF-a koja se odnosi na racionalizaciju javne potrošnje. Nisam siguran da bi imali nekakav poseban kratkoročni efekt dizanja kamatnih stopa, osim možda nestabilnosti. Banke vjerojatno neće reagirati kao u EU, ali svejedno, dugoročno prate EURIBOR'', kazao je za Bljesak.info Čavalić.

Naime, iz MMF-a su prije nekoliko dana pozvali Centralnu banku da poduzme mjere odmah u smislu smanjenja razlike između kamatnih stopa u BiH i onih u eurozoni. No ne odjednom i ne kompletno do razine kakve su kamatne stope sada u eurozoni, već na određeno postepeno smanjenje te razlike.

''Mi vidimo potrebu za tim da se kamatne stope povećaju. Centralna banka bi trebala učiniti taj prvi korak u smislu povećanja stope naknade na rezerve u Centralnoj banci kako bi se dalje prilagođavale kamatne stope onima u eurozoni'', poručili su.

Ovakav potez MMF-a Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH okarakterizirao je kao ''školskim'' te napominje kako MMF ima svoju misiju u BiH te ju prikupljanjem potrebnih podataka nastoji izvršiti. Ističe, u Bosni i Hercegovini je takva situacija da je i s ovim kamatama mala potražnja za kreditima.

Mala potražnja za kamatama

''Po teoriji utjecaja na inflaciju potrebno je povećavati kamatne stope na depozite (kako bi ostali na računu-van potrošnje) i na kredite (kako bi se smanjila potražnju). U BiH su kamate na kredite povećane manje od očekivanog, a na depozite gotovo ni malo. Jasno je da po teoriji na taj način se ne može adekvatno uticati na inflaciju. Međutim realna situacija u BiH je takva da je i s ovim kamatama mala potražnja za kreditima s jedne i da banke imaju visak depozita s druge strane pa ne moraju povećavati kamatu. Rezultat toga je realna situacija na koju je teško u kratkom roku uticati'', kazao je za Bljesak.info Kutle.

S ovim stavom direktora Udruženja banaka BiH slaže se i bh. ekonomski analitičar Čavalić. No kada je riječ o povećanju kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini smatra kao je ona tržišna neminovnost te da će do povećanje kamatnih stopa doći, bez obzira hoće li netko poslušati savjete MMF-a ili ne.

''To je tržišna neminovnost, a razumijevajući što se događa globalno, posebno u EU. Naravno, teško je procijeniti kako će se banke ponašati jer je svako od tržišta specifično, ali istina je da imaju diskrecijsko pravo da reagiraju shodno promjenama EURIBOR. Zašto je to tako? Prije svega zbog globalne restriktivne monetarne politike - na koju kao država nemamo utjecaja, objasnio je Čavalić.

Povoljne fiksne kamate

Smatra da je primjetan izvjestan rast kamatnih stopa u odnosu na raniji period, ali još uvijek ne značajno da bi to moglo poremetiti domaće tržište.

''Bosna i Hercegovina ima tradicionalno povoljne fiksne kamatne stope. Vjerojatno je navedeno rezultat stabilnosti domaćeg financijskog sustava, visoke stope štednje i inače konzervativnog pristupa u bankarstvu. Dakle, u komparaciji s regijom imamo relativno niže kamatne stope, naročito kada je riječ o fiksnim'', kazao je.

Povećanje kamate na depozite, smatra direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle, pozitivno bi djelovalo na stanovništvo jer bi donekle umanjilo negativan utjecaj inflacije. S druge strane, objašnjava, povećanje na kredite bi još uvijek ostavilo prostor za korištenje inflacije u pozitivne svrhe.

''Kamata na kredite je još uvijek manja od inflacije što znači tko adekvatno koristi kredit tijekom godine dobije na vrijednosti tu razliku. Kamatne stope na depozite su mnogo manje u odnosu na regiju kao (u prosjeku) i na kredite. Rezultat toga je nedovoljan monetarni utjecaj na smanjenje inflacije'', pojasnio je.