Željeznice FBiH su nakon godina lošeg poslovanja konačno ostvarile dobit i to rekordnu. U kakvom ste stanju zatekli Željeznice FBiH i koliko je to stanje promijenjeno u vrijeme pandemije koronavirusa?

U protekle četiri godine bilježimo konstantan rast operativne dobiti prije izdataka za kamate, porez na dobit i amortizaciju (EBITDA) i to: 2016. godine - 6,2 milijuna KM; 2017. godine – 18,9 milijuna KM; 2018. godine – 19 milijuna KM; 2019. godine – 22,7 milijuna KM.

Dolaskom na čelo Željeznica FBiH zatekao sam poduzeće koje je opterećeno višemilijunskim obavezama, tužbama dobavljača, svi radnici nisu mogli ostvariti svoja prava iz zdravstvenog osiguranja, kao i pravo na umirovljivanja nakon stečenih uvjeta. To dovoljno govori u kakvom stanju je bilo poduzeće.

Stanje do pojave koronavirusa se značajno pozitivno promijenilo u Željeznicama FBiH. Navest ćemo neke od najznačajnijih pokazatelja koji su rezultati aktivnosti, a koje smo poduzimali u procesu sanacije i unapređenja rada i poslovanja poduzeća. Ključni faktori koji su doprinijeli stabilizaciji poslovanja poduzeća su povećanje obima rada što je za rezultat imalo povećanje prihoda i smanjenje troškova poslovanja.

Povećanje prihoda rezultat je rasta transporta roba sa 8,4 milijuna tona u 2016. godini na 9,1 milijun tona u 2019. godini, prijevoza putnika sa 258 tisuća u 2016. godini na 496 tisuća u 2019. godini, održavanje lokomotiva i vagona za druge korisnike, te pružanje usluga na pruzi, iznajmljivanjem lokomotiva i vagona.

Najveće smanjenje troškova u poslovanju su nastali preuzimanjem održavanja mobilnih kapaciteta i infrastrukture, a koji su ranije obavljale privatne kompanije. Time smo značajno povećali produktivnost naše radne snage. Smanjili smo ukupan broj radnika, što je rezultiralo i smanjenju troškova poslovanja. Ukupan broj radnika koji su napustili poduzeće u posljednje četiri godine je 766 radnika, a u radni odnos je primljeno 66 radnika (62 bivša radnika Gredelj Revom Dobošnica).

Enis Džafić, generalni direktor ŽFBiH

Sve navedene aktivnosti su rezultirale da poduzeće servisira tekuće obaveze iz tekućih prihoda, kao i da izmiruje obaveze koje su nastale u periodu 2001. – 2015. godine, koje na mjesečnom nivou iznose oko 2,2 milijuna KM. Obaveze koje su nastale prije 2015. godine, a plaćene u posljednje 4 godine su:

Obaveze prema UniCredit banci po osnovu ugovora o kreditu iz 2010. godine u iznosu od 56 milijuna KM,
Neizmirene obaveze prema javnim fondovima u iznosu od 26 milijuna KM,
Obaveze prema kompaniji Končar Zagreb po osnovu ugovora iz 2008. godine za nabavku elektromotornog vlaka i opravke 9 lokomotiva u iznosu od 22 milijuna KM,
Obaveze prema HŽ Cargo iz 2012. godine u iznosu od 9 milijuna KM

Najznačajnije investicije koje smo realizirali u protekle 4 godine, a koje su doprinijele unapređenju rada i povećanju sigurnosti prometa su:

Kupovina radionice Gredelj Revom Dobošnica za popravku vagona,
Elektrifikacija dijela Unske pruge na dionici Bihać – Bosanska Otoka,
Stavljanje u funkciju 9 Talgo garnitura (nakon 6 godina od isporuke),
Investicije u opravku vlastitih lokomotiva i vagona (povećan vozni park za 8 lokomotiva i 500 teretnih vagona),
Glavna opravka pruge Sarajevo – Bradina (tunel Ivan),
Osiguranje stanica signalno sigurnosnim uređajima na dionici pruge Sarajevo – Bradina,
Ugradnja optičkog kabla (64 vlakna) na dionici pruge Čapljina – Sarajevo – Zenica,
Nabavka pružne mehanizacije (2 drumsko šinska bagera i 1 specijalizirani stroj za rešetanje gornjeg stroja pruge),
Nabavka automatske praonice za pranje lokomotiva i vagona.

Ukupna vrijednost investicijskih ulaganja iznosi preko 90 milijuna KM. Sve navedene aktivnosti su doprinijele stabilizaciji i unapređenju poslovanja poduzeća.

Poslovanje u Željeznicama FBiH nakon pojave koronavirusa možemo reći da je još uvijek stabilno. Negativne posljedice koje je izazvao koronavirus ima odraz i na obim rada u Željeznicama FBiH. Došlo je do potpune obustave rada u putničkom prometu, a teretni promet je smanjen za oko 10% u odnosu na isti period prošle godine što pokazuje da naše gospodarstvo ima smanjenu poslovnu aktivnost.

Poduzeli smo određene mjere unutar kompanije kako bi negativne posljedice koje je izazvao koronavirus imale što manji utjecaj na poslovanje Željeznica FBiH.

U ovoj situaciji željeznički promet pokazao se kao izuzetno vrijedan. Šta je sve do sada u krizi urađeno?

Odlukom Kriznog stožera FBiH došlo je do obustave rada u putničkom prometu. Željeznice FBiH imaju dovoljno kapaciteta i kada je putnički promet u funkciji da zadovolji sve potrebe BiH gospodarstva u teretnom robnom prometu. Željeznice FBiH su i prije ove krize bile lideri u BiH u prijevozu roba na godišnjem nivou od 9.125.000 tona robe.

Cestovnim prometom se preveze na godišnjem nivou oko 4.500.000 tona robe. To dovoljno govori o značaju željezničkog saobraćaja u BiH, a i Željeznica FBiH.

U vrijeme krize, prvenstveno smo poduzeli sve mjere shodno uputama Kriznog stožera FBiH, u zaštiti naših radnika, a time i građana u BiH. Vladi FBiH i gospodarstvu BiH smo stavili sve svoje kapacitete na raspolaganje kako bi se osiguralo funkcioniranje gospodarstva u ovoj krizi.

Možemo reći da smo u tome u potpunosti zadovoljili sve zahtjeve Vlade FBiH i gospodarstva BiH, a time i funkcioniranje gospodarskog sustava. Osigurali smo da se transport roba u izvozu i uvozu iz i u BiH nesmetano odvija, čime smo olakšali poslovanje gospodarskih subjekata u BiH.

Destinacije na koje se odvija promet roba u izvozu i uvozu iz i u BiH su: Hrvatska, Slovenija, Srbija, Mađarska, Poljska, Češka, Bugarska, Rumunjska, Slovačka.

Osigurali smo nesmetano funkcioniranje elektroenergetskog sektora u BiH redovnim snabdijevanjem Termoelektrana Tuzla i Kakanj sa potrebnim količinama uglja iz naših rudnika u FBiH. Također, osiguran je nesmetan protok roba u izvozu i uvozu za kompanije: Arcelor Mittal Zenica, Gikil Lukavac, Sisecom soda Lukavac, Natron Hayat Maglaj, Cementara Kakanj, Cementara Lukavac, Belisar – Studen Agram Brčko, Holdina Sarajevo, Hifa Oil Tešanj, Vispak Visoko, Klas Sarajevo, Solana Tuzla, Penny Sarajevo, Alternativa Sarajevo, Cibos Ilijaš, Fortin Tešanj i druge korisnike željezničkih usluga sa kojima imamo ugovorenu suradnju.

Osnovne vrste roba koje prevozimo za navedene komitente su: ugalj, koks, soda, šećer, so, pšenica, kava, nafta, mazut, papir, drvo, petrol koks, gips, kamen, željezna ruda, staro željezo, građevinski materijal, kao i druge vrste roba koje se prevoze u kontejnerima.

Željeznice FBiH su svim komitentima zadržali cijene koje su bile ugovorene prije krize, iste će ostati nepromijenjene do ukupne realizacije ugovorene suradnje.

Više od 70% gospodarstva u BiH oslonjeno je na rad Željeznica FBiH. Naš elektroenergetski sektor u najvećoj mjeri ovisi od funkcioniranja Željeznica FBiH. Željeznički sektor direktno doprinosi daljem rastu i razvoju gore navedenih kompanija, kao cijelog našeg gospodarstva, što ima pozitivne efekte na zaposlenost naših građana, punjenje proračuna svih nivoa od državnih, federalnih, kantonalnih do općinskih.

Što se tiče isporuke pšenice za potrebe firme Klas Sarajevo, i u izvanrednim okolnostima, još jednom smo potvrdili značaj i ulogu Željeznica FBiH u očuvanju vitalnih interesa građana i gospodarskih subjekata.

I jedna usporedba, za transport 760 tona pšenice iskoristili smo jednu željezničku kompoziciju, a time je zamijenjeno 38 teretnih kamiona koji u vrijeme blokade granice po nekoliko dana čekaju na transport robe. To doslovno govori koje su sve prednosti željezničkog sektora u odnosu na druge vidove prometa.

Ova kriza je potvrdila ulogu i značaj željeznica u izvanrednim situacijama. Je li ovo dovoljan dokaz da željeznički transport treba više i češće koristiti i u budućnosti?

Željeznički transport je jeftiniji, kapacitarniji, pouzdaniji i ekološki prihvatljiviji, te je nužno, posebno u vrijeme pandemije sve više koristiti ovaj vid prometa za nesmetan rad BiH gospodarstva. To indirektno utječe i na očuvanje radnih mjesta, posebno u industriji, te doprinosi rasterećenju cestovnog prometa i povećanju sigurnosti u prometu.

Ova kriza, kao i ranije krize, su pokazale da je neophodno u budućnosti osigurati nesmetano funkcioniranje željezničkog sektora u cilju očuvanja i daljeg razvoja BiH gospodarstva.

Od Vlade FBiH očekujemo da će u narednom periodu osigurati značajnija sredstva za razvoj željezničke infrastrukture, koji je bio u podređenom položaju u odnosu na razvoj cestovne infrastrukture.

U cilju daljeg unapređenja rada i modernizacije Željeznica FBiH neophodna je potpuna primjena zakonske regulative koja uređuje rad Željeznica FBiH, i to: Zakona o željeznicama FBiH, Zakona o financiranju infrastrukture i sufinanciranju putničkog i kombiniranog prometa, Zakona o financijskoj konsolidaciji Željeznica FBiH.

Željeznice FBiH su generator ekonomskog razvoja, ekološke održivosti u kojoj je smanjenje CO2 imperativ, te garant bržeg i kvalitetnijeg razvoja prometnog sustava, rasterećenja cestovnog prometa i povećanja sigurnosti u prometu. Period spašavanja ove kompanije je iza nas i nastavit ćemo graditi novu, još snažniju željeznicu.