Bosna i Hercegovina izveze 79 000 tona mliječnih proizvoda godišnje, što je količinski za 22 000 tona više nego što uvezemo. Međutim, vrijednost izvoza u 2018. je stigla na 89 milijuna KM, dok ukupna vrijednost uvoza premašuje 154 milijuna KM. No, trendovi se mijenjaju.

Nakon porasta od 17% izvoza u sektoru mljekarstva u odnosu na 2017, i ova godina obećava bolje rezultate sa otvaranjem tržišta Europske unije. Na putu rasta i razvoja sektora mljekarstva, pored velikih proizvođača, važnu ulogu igraju oni manji, koji su već postali prepoznatljivi po specifičnosti svojih proizvoda poput ''Promilka''. Za njih je jednako važno postići i veće prisustvo na domaćem tržištu.

Prozorski sir učiniti prepoznatljiv u regiji

Ibro Daguda, direktor i vlasnik ove kompanije, želi učiniti prozorski sir prepoznatljivim u regiji.

"Važno je omasoviti stočni fond na ovom kraju, te već radimo i na prijedlozima novih projekata kako oživjeti ovaj kraj. Imamo dobru suradnju s mljekarama u široj regiji, povezujemo se i vjerujem da možemo učiniti da naši krajevi ožive i ponude jednu novu perspektivu razvoja", zaključuje Daguda.

Najznačajniji uvoz po udjelu i vrijednosti čine sir edamer (preko 26.8 milijuna KM) i sir gauda (preko 14 milijuna KM). Zbog ovih izazova, USAID/Sweden FARMA II Projekat podržava proizvođače sira da pronađu svoje mjesto na domaćem i međunarodnom tržištu.

Kompanija ''Eko sir Puđa'' je kroz suradnju s USAID/Sweden FARMA II projektom osigurala nove tehnologije u kontroli kvalitete mlijeka kod farmera, a nove prakse i efikasniji mehanizmi zaštite osiguravaju dugotrajnu suradnju i povjerenje koje je ključno za proizvođača, ali i za zajednicu.

Ovakve priče ohrabruju i druge da ulažu i jačaju svoje kapacitete. Livanjski sir je apsolutni rekorder po izvozu, kada su u pitanju sirevi iz Bosne i Hercegovine.

Zlatna kap

Maid Smajić i njegova sestra Mediha Jašarević osnovali su kompaniju "Zlatna kap" u Jelahu 2008. Zbog problema sa otkupom i plasmanom mlijeka okrenuli su se proizvodnji sira.

''Pronašli smo metodologiju, zatim smo uradili procjenu potreba tržišta i prepoznali prave prilike. Uz podršku USAID/Sweden FARMA II osigurali smo nabavku muzilica, razmijenili dobre prakse i sudjelovali u školi sirarstva. Obuke su nam omogućile da naučimo recepturu i proizvodnju različitih vrsta sira, a istovremeno da proces proizvodnje bude usklađen sa EU standardima. Radimo sa 240 kooperanata, a počeli smo sa 10 grla. Danas radimo otkup koji dostiže dva milijuna litara'', pojašnjava Smajić.

Uredba Europske komisije kojom se uređuju uvjeti zdravlja životinja i javnog zdravlja te uvjeti veterinarskog certificiranja za unošenje sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih prehrani ljudi u EU propisuje popis 'trećih zemalja', među kojima je Bosna i Hercegovina, a kojima se odobrava unošenje takvih pošiljki u Europsku uniju.

Nakon što smo dobili pozitivne ocjene te nam je odobren izvoz za sve tri kolone mliječnih proizvoda, koji su razvrstani po obavezama termičke obrade, u ovoj godini se očekuje značajan napredak.

Foto: Unsplash / Dominantni partneri za bh. mljekare ostaju zemlje regije

Sirari širom BiH imaju potrebnu tehnologiju

Međutim, dominantni partneri za bh. mljekare ostaju zemlje regije. Prošle godine su u Crnu Goru izvezli 33 milijuna KM vrijednosti mliječnih proizvoda, 17 u Srbiju, 15 u Makedoniju, 10 na Kosovo, a 10 milijuna na tržište Hrvatske.

''Unatoč drastičnom smanjenju izvoza na Kosovo, podaci za period 1.1. do 31.5. ove godine upućuju na veći omjer između uvoza i izvoza ove godine, pa je u tom period iz zemlje izvezeno 45.2 milijuna KM vrijednosti proizvoda, u odnosu na 73.8 milijuna KM uvoza'', ukazuju posljednji podaci UINOBiH.

Sirari širom zemlje imaju potrebnu tehnologiju, zadovoljili su tražene standarde te se sada bore za svoje mjesto na domaćem, ali i međunarodnom tržištu. Takav je slučaj i sa kompanijom ''Kupres Milch''.

''Mi smo mala mljekara koja godišnje proizvodi oko 23 tone delikatesnog sira, ali bilježi konstantan rast i sa nedavnim ulaganjima mljekara je na putu da u narednoj godini udvostruči svoju proizvodnju. Odlična kvaliteta sireva potvrđen je brojnim nagradama na sajmovima u BiH i Srbiji, uključujući i zlatne medalje za kvalitetu dobivene u Beogradu i Novom Sadu. Kompanija ima implementiran HACCP sustav, dobili smo izvoznu dozvolu i uspješno izvozimo za Tursku, a u planu je i sticanje izvozne dozvole za tržište EU'', dodaje nam Munevera Žilić iz ''Kupres Mlich''.

U 2018. godini je iz BiH izvezeno 11 puta manje vrijednosti sira od vrijednosti uvoza. No, priče ''Promilka'', ''Eko sir Puđe'', ''Zlatne kapi'' i ''Kupres Milcha'' šalju pozitivnu poruku, te jasan znak da bosanskohercegovački sirevi, unatoč svim izazovima i preprekama, osvajaju zlatne medalje, uspješno se izvoze i još im samo treba dati pravu priliku na domaćem tržištu.