Europske države su u posljednje četiri godine (2018.-2022.) nabavile 47 posto više oružja iz uvoza nego u četiri godine prije toga (2013.-2017.). Europske članice NATO-a su povećale uvoz naoružanja za čak 65 posto. Na krilima te europske utrke u naoružanju cijeli svijet je ukupno povećao izdatke za oružje za pet posto – iako su na drugim kontinentima zabilježeni padovi.

"Transferi oružja u europske države su znatno povećani", kaže za Deutche Welle Pieter Wezeman iz švedskog instituta za međunarodna mirovna istraživanja SIPRI. ''Uloga Sjedinjenih Država kao globalnog isporučitelja oružja također se jasno povećala.“

Europske države su u posljednje četiri godine (2018.-2022.) nabavile 47 posto više oružja iz uvoza nego u četiri godine prije toga (2013.-2017.).

Europske članice NATO-a su povećale uvoz naoružanja za čak 65 posto. Na krilima te europske utrke u naoružanju cijeli svijet je ukupno povećao izdatke za oružje za pet posto – iako su na drugim kontinentima zabilježeni padovi. Izvještaj obuhvaća samo izvezeno oružje, dakle ne kada, recimo, američka vojska nabavlja oružje od domaćih proizvođača.

Bum zbog rata u Ukrajini

Glavni razlog za taj ogroman skok u Europi je rat u Ukrajini, što je tu zemlju dovelo na treće mjesto u svijetu po nabavci naoružanja u prošloj godini. SIPRI u izvještaju analizira sve „transfere naoružanja", pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu. Institut potom procjenjuje vrijednost tog naoružanja.

Zbog toga ispada da je SAD prošle godine, unatoč velikoj vojnoj pomoći Ukrajini, veću vrijednost oružja izvezao u Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Japan. Jer, te su zemlje kupile američke najmodernije skupe sustave, a u Ukrajinu mahom ide polovno oružje iz arsenala SAD-a čija je vrijednost manja.

Redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se mijenjao: nakon SAD-a slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka. Ali, promijenilo se to da su Amerikanci u četverogodišnjem razdoblju povećali izvoz za dodatnih 14 posto i sada na njih otpada čitavih 40 posto globalnog izvoza oružja. Francuska je povećala svoju prodaju za čak 44 posto i učvrstila se na trećem mjestu.

Kako kažu u SIPRI-ju, takve velike promjene nisu neobične kod naoružanja, jer su za rast izvoza često dovoljne jedna ili dvije velike i skupe narudžbe.

Ali, kako kaže Wezeman, za rast francuske industrije postoje i strukturni razlozi: „Francuska jako potiče svoju namjensku industriju i time u posljednjem desetljeću postiže velike uspjehe."

Kina ne prodire na velika tržišta

U istom razdoblju je njemački izvoz pao za 35 posto, a kineski za 23 posto. „Kini nije uspjelo prodrijeti na neka velika tržišta, u nekim slučajevima to ima jasne političke razloge“, kaže nam istraživač instituta iz Stockholma.

Recimo, Kina ne prodaje oružje susjednoj Indiji koja spada među velike kupce.

''Iznenađujuće je pak što se Kina nije uspjela izboriti s konkurentima iz SAD-a i Europe ni u većini država Bliskog i Srednjeg istoka“, dodaje Wezeman.

Među kontinentima, najveći pad uvoza od 40 posto zabilježila je Afrika. To, kako kaže naš sugovornik, nije u direktnoj vezi s brojem oružanih sukoba. „Tamošnje zemlje ne mogu si priuštiti mnogo naoružanja visoke tehnologije, zato vrijednost transfera oružja nije tolika koliko bi se pomislilo po broju konflikata."

Istraživači primjećuju da je Rusija pretekla Kinu kao glavni dobavljač podsaharske Afrike, što je posebno vidljivo poslije državnih udara u Maliju. I Turska nabavlja bitno manje oružja od SAD-a.