''Narode, evo Bane (banje) za one koji imaju para. Za one koji nemaju – eno Neretve!'' Tim riječima otvorio je daleke 1914. godine gradonačelnik Mujaga Komadina Gradsku banju.

Bez pretjerivanja, može se reći da je njeno otvaranje značilo kulturnu prekretnicu u povijesti i životu Mostara odnosno u njegovoj urbanoj formi. Za svoj diplomski rad – projekt novog olimpijskog bazena u Južnom logoru – mladi mostarski arhitekt Petar Planinić zaslužio najbolju, izvrsnu ocjenu jer je i aktualnoj mostarskoj temi pristupio kao mogućoj kulturnoj prekretnici, međašu neke bolje budućnosti.

Foto: Arhitekt Petar Planinić / Nacrti i prostorni prikazi Olimpijskog bazena u Južnom logoru

Rekao je to dubrovački arhitekt, izvanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Krunoslav Ivanišin.

''Petar je preddiplomski studij završio u prvoj generaciji studija arhitekture i urbanizma na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru, a diplomski studij na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski rad počinje istraživanjem od općenitog prema posebnom, a završava idejnim projektom. U svom istraživačkom radu, Petar opisuje reljef kao istodobno surov i slikovit, te ispravno razumije gigantsko mjerilo mjesta na kojemu se uski prolazak rijeke kroz grad širi poput obrnutog lijevka u ravnicu pa dolazi do svojevrsnog usporavanja tektonike reljefa'', naveo je Ivanišin.

Foto: Arhitekt Petar Planinić / Nacrti i prostorni prikazi Olimpijskog bazena u Južnom logoru

Jedinstvenu formu ekstrudiranog luka s bočnim krilima smješta paralelno s tokom rijeke odnosno s cestom i tako određuje njenu urbanu stranu velikog pristupnog trga i prirodnu stranu zaraslu neobičnom mediteransko
– kontinentalnom vegetacijom koja se duboko u kontinent provlači uz Neretvu.

Foto: Arhitekt Petar Planinić / Nacrti i prostorni prikazi Olimpijskog bazena u Južnom logoru

Kao što gigantskom mjerilu reljefa i odgovara, građevina bazena je ogromna. Vrućim ljetima daje debelu sjenu, dok vjetar i vodu iz rijeke koristi za održivu klimatizaciju. Konačno, Petar je dobro razumio i kulturne činjenice grada nastalog na rijeci u kojemu su kroz industrijsko doba nastajali najsofisticiraniji proizvodi.

Foto: Arhitekt Petar Planinić / Nacrti i prostorni prikazi Olimpijskog bazena u Južnom logoru

S tim činjenicama u vidu bilo je doista moguće zamisliti ogroman svod iz armiranobetonskih rebara i prefabriciranih elemenata, izvana obučen u sjajnu aluminijsku kožu, hrabre suvremene konstrukcije koja logikom slaganja gotovih elemenata svoda podsjeća na Šibensku katedralu, njene kamene svodove i kupolu, gdje vanjska forma bez ostatka odgovara unutrašnjem prostoru.

Foto: Arhitekt Petar Planinić / Foto: Boris Pehar / Nacrti i prostorni prikazi Olimpijskog bazena u Južnom logoru

Bazenska dvorana podignuta je na platformu ispod koje su prateće prostorije potrebne za funkcioniranje velikog bazena – garderobe, manje dvorane, pogon i uredi. Gledatelji bi u dvoranu ulazili po cijeloj njenoj dužini i potom se spuštali na tribine. Na isti način, s prirodne bi se strane spuštali na rijeku.

Dvorana je visoka oko dvadeset pet, a duga oko sto pedeset metara.

Monumentalni prostor bio bi osvijetljen kroz prozore i dimnjake za ventilaciju u bačvastom svodu, nenametljivo podsjećajući na zenitalno svjetlo u polukupolama i svodovima Gradske banje u kojoj je Petar kao dječak vježbao plivanje. Ova velika dvorana, kojoj slične u Mostaru nema, mogla bi služiti i za druge namjene – za koncerte ili za izložbu aviona ili nekih drugih sofisticiranih strojeva koji će se, možda jednog dana, opet proizvoditi u Mostaru. I evo demokratske banje dvadesetprvog stoljeća na uživanje svih građana Mostara i njihovih gostiju!

Foto: Arhitekt Petar Planinić / Nacrti i prostorni prikazi Olimpijskog bazena u Južnom logoru

Studentski projekti oslobođeni su od pragmatičnih zahtjeva na koje moraju odgovoriti stvarni arhitektonski projekti u stvarnom životu (tko će to platiti, tko će to izgraditi, tko će to održavati).

''Izvrstan diplomski rad Petra Planinića može poslužiti tek za uživanje u arhitekturi ili kao poticaj za razmišljanje o budućnosti grada na Neretvi. On nam također pokazuje koliko kulturnoj sredini doprinosi mogućnost studiranja arhitekture na mostarskom sveučilištu. Taj novi kulturni kapital grad bi svakako trebao iskoristiti'', napisao je Ivanišin.

Foto: Arhitekt Petar Planinić / Nacrti i prostorni prikazi Olimpijskog bazena u Južnom logoru