Dio je godine kada očekujemo pojavu mraza, a to predstavlja opasnost po mnoge biljke, posebno ako se radi o onim nježnim i mladim.

Kako ćemo ih zaštiti od djelovanja niskih temperatura ovisi od biljne vrste, njene starosti, prilagođenosti na hladnoću, dužine trajanja mraza i od vrijednosti temperature koja će ga izazvati.

Agroklub.ba piše kako treba imati na umu da većina metoda za zaštitu mogu biti efikasne kada se radi o kratkotrajnoj pojavi i kada temperature nisu ekstremno niske.

Kada su one ispod 0°C, na površini biljnih dijelova dolazi do pojave tankog sloja leda koji se formira kada se voda u vidu vodene pare zaledi.

Kratkotrajne negativne temperature najčešće neće izazvati nikakva oštećenja na usjevima, osim u slučaju ako se radi o tropskim vrstama.

Ako su one dugotrajne, mogu ih oštetiti i dovesti do propadanja čak i kada su otporne na hladnoću.

Oblaci kao izolator

U zaštiti od mraza važnu ulogu igra praćenje vremenske prognoze, ali i stanja na terenu. Kada su noći vedre lakše dolazi do njegovog javljanja dok oblačne imaju tu prednost što oblaci djeluju kao izolator i sprečavaju naglu izmjenu temperature.

Ukoliko je noć vedra mrazu može pogodovati hladan vjetar koji će dodatno sniziti temperaturu.

Postoje različiti načini zaštite biljaka: pravilan odabir vrste, izbor mjesta sadnje, prekrivanje biljaka agrotekstilom, umotavanje, unošenje posuda unutra i brojne druge.

Prilikom sadnje potrebno je izabrati vrste i sorte koje su otpornije na niske temperature. Za lokaciju odabrati povišene terene. U dolinama dolazi do nagomilavanja hladnog zraka koji izaziva izmrzavanje biljaka.

Treba najmanje 6 sati osvjetljenja

Najjednostavniji način je unošenje posuda i saksija u prostor gdje će biljke biti zaštićene od niskih temperatura. Ljubitelji cvijeća najčešće koriste ovu tehniku jer se radi o toploljubivim vrstama koje ne bi preživjele mraz i zimu.

Osim toga, korijen u saksijama je više izložen djelovanju negativnih temperatura i podložniji izmrzavanju.

Najbolje ih je postupno privikavati na uvjete sredine gdje će se čuvati. Uslijed naglog unošenja u zagrijane prostore većina biljaka počne da odbacuje listove. Također, potrebno je obratiti pažnju na osvjetljenje jer je neophodno najmanje šest sati stalnog osvjetljenja kako bi bez problema prezimile.

Također, one koje unosimo trebaju biti zdrave. Ako imaju simptome oboljenja ili oštećenja od insekata, potrebno ih je tretirati i izliječiti. Nikada na istom mjestu ne treba držati sobne biljke i one koje smo unijeli jer na taj način možemo donijeti uzročnike oboljenja i biljne štetočine.

Za one koje ostaju napolju, polako ih treba pripremiti za nadolazeći hladni val i pojavu mraza. Tlo ne treba biti premokro, ali treba biti vlažno. Suvo zemljište se brže hladi dok vlažno ima osobinu da oslobađa toplotu u visinu i štiti niže biljke i korijen u zemlji. Kod zalijevanja ne treba pretjerivati, a voda ne smije biti hladna kako ne bi dodatno rashladila zemlju i korijen.

Obavezno malčiranje zemljišta

Površinski sloj tla se dodatno može utopliti prekrivanjem različitim materijalom, odnosno malčiranjem. Kao materijal za malč može se koristiti slama, sijeno, lišće, papir, kompost i slično. Prilikom njegovog postavljanja, sloj treba da je debeo najmanje 6cm kako bi izrazio svoje djelovanje. Oko biljke koju štitimo ostavimo malo slobodnog prostora kako bi toplota neometano cirkulirala u visinu i štitila je. Na proljeće malč sa gredica se uklanja kako bi osiguralo da se zemlja brže zagrije.

Vrste na otvorenom mogu se zaštiti prekrivanjem i umotavanjem. Mlade voćne sadnice ili vrste koje su osjetljivije štite se umotavanjem. Za to se mogu koristiti jutene vreće ili kukuruzovina.

Pojedinačne manje biljke možemo prekriti plastičnim bocama kojima odrežemo dno i postavimo iznad njih.

Gredice se prekrivaju agroplatnom, a temperatura ispod njega može za 5°C biti veća nego okolna temperatura.