I pored enormnog skoka cijena repromaterijala, u prvom redu mineralnog gnojiva koje je u odnosu na lani skuplje za oko 400 posto, članovi Poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje" iz Ljubuškoga zasadili su kao i prethodne godine oko 350 hektara krumpira.

- Samo godinu ranije stotinu kg mineralnog gnojiva moglo se kupit za 48 maraka, a sad je 100 kg gnojiva 200 maraka, što znači da je cijena skočila za 400 posto – istaknuo je u razgovoru za Fenu ravnatelj Poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje" iz Ljubuškoga Dubravko Vukojević.

Kako je pojasnio, još prošle godine se za kilogram repromaterijala mogli kupit kilogram krumpira, a ove godine krumpir bi se morao prodavati (veleprodajna cijena) po dvije marke kako bi se ta cijena izjednačila.

Cijenu krumpira diktirat će ponuda i potražnja

Vukojević kaže kako je nezahvalno prognozirati kolika će biti ovogodišnja cijena krumpira jer je teško izići na tržnicu s visokom cijenom na malu kupovnu moć kakvu imaju bh. građani.

- Poskupilo je gorivo, struja i još ako tomu dodamo i cijenu poljoprivrednih proizvoda, kud je prispio naš čovjek s malom kupovnom moći – navodi Vukojević.

Po njemu, cijenu krumpira će diktirati ponuda, odnosno potražnja.

Prva tura krumpira krajem travnja

Ističe kako bi se prva tura ranog krumpira, plasteničke proizvodnje, mogla naći na tržnicama već 25. travnja.

Prema njegovim riječima, zadrugari i ove godine očekuju oko 8 do 9 tisuća tona visokokvalitetnoga, autohtonoga proizvoda.

Ravnatelj Poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje" nada se kako neće biti mraza i hladnijeg vremena koji bi smanjili prinose krumpira.

- Dovoljno se već sručilo na jadnog seljaka - kaže Vukojević, napominjući kako je bez kiše prošao cijeli ožujak, što također nije dobro za poljoprivredne proizvode.

Uvoz francuskog i egipatskog krumpira

"Ljubuški rani" krumpir izvozi se u Hrvatsku, a pomalo i u Sloveniju, dok se u BiH mladi krumpir najviše uvozi iz Egipta.

- Mladi krumpir se uvozi unatoč činjenici da se jedino krumpir proizvodi u većim količinama za bosanskohercegovačko tržište – ističe Vukojević koji se ne boji konkurencije već zasićenja tržišta.

- Ako se zasiti tržište s egipatskim i drugim uvezenim krumpirom propadosmo i mi domaći proizvođači i oni koji su uvezli taj krumpir. Dolazi do obaranja cijena i nikome nije onda dobro – dodaje on.

Kaže kako mu nije jasno kako taj uvezeni krumpir, uz viske cijene i troškove za gorivo, odnosno prijevoz, može biti jeftiniji od domaćeg.

Devedeset posto robe na bh. tržištu na crno

Vukojević napominje kako je bh. tržište nesređeno i da se još uvijek oko 90 posto poljoprivredne robe prodaje na crno.

- Uglavnom plasiramo robu na veletržnicama jer nam trgovački centri ne žele otkupiti robu za račun - istaknuo je Vukojević.

Stoga poziva mjerodavne institucije u državi da pomognu domaću proizvodnju time što će omogućiti poljoprivrednim proizvođačima plasman i u trgovačkim lancima za račun, a ne da se ta roba, koje ima, kako kaže, u dovoljnim količinama, uvozi iz drugih zemalja.

Pored toga, on je apelirao na građane da podrže domaću proizvodnju kupujući ih i tako podrže zapošljavanje.