Izvozno gospodarstvo pripremiti za implementaciju sustava trgovine karbonom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Ermina Salkičević - Dizdarević izjavila je danas da se procjenjuje da bi eventualni gubici za Bosnu i Hercegovinu, ako ne uđemo u sustav koji regulira emisije ugljika u međunarodnoj trgovini (CBAM), iznosili oko 300 milijuna KM.

Uoči današnje tematske sjednice ove komisije pod nazivom ''Kuda ide energetski sektor u BiH – utjecaj CBAM-a na gospodarstvo Bosne i Hercegovine, Salkičević - Dizdarević je rekla da se radi o veoma važnoj temi za građane i gospodarstvo BiH, te podsjetila da mehanizam CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism) stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine.

CBAM zapravo predstavlja instrument Europske unije za postavljanje pravedne cijene karbona emitiranog tijekom proizvodnje proizvoda koji ulaze u EU, s ciljem poticanja čiste industrijske proizvodnje u zemljama izvan EU.

Nekoliko scenarija

''Postoji nekoliko scenarija i o tome ćemo razgovarati na sjednici. To znači da imamo opciju da sav porez koji svakako moramo platiti za pet industrija, vrlo važnih u BiH, ide u budžet EU, da sav porez koji svakako moramo platiti ide u budžet BiH ili da napravimo neki mehanizam u kojem ćemo u prelaznom periodu dio poreza uplaćivati u budžet EU, a dio poreza da ostaje u budžetu BiH i da se poslije koristi za razvojne svrhe i da se gospodarstvu olakša prilagodba zelenoj agendi kojoj svakako težimo'', izjavila je Salkičević - Dizdarević.

Tematska sjednica organizirana je u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH (VTK BiH) čiji je potpredsjednik Zdravko Marinković rekao da u posljednje dvije, tri godine neprestano pričamo o zelenoj i cirkularnoj ekonomiji, obavezama iz Sofijske deklaracije, ali da sve to nekako prolazi tiho i bez neke velike pažnje onih koji trebaju da se sa time značajnije uhvate u koštac.

''U okviru te zelene ili cirkularne ekonomije imperativan i gorući problem koju će pogoditi izvozno orijentirano gospodarstvo BiH tiče se upravo CBAM-a i ključno je pitanje konkurentnost, odnosno želimo li da naše gospodarstvo i dalje bude konkurentna u granicama mogućeg ili ćemo dozvoliti da konkurentnost naše gospodarstvo padne s uvođenjem CBAM-a. Imamo još godinu ipol dana do početka primjene obračuna i vrijeme je jako kratko imajući u vidu da se radi o vrlo kompliciranom i kompleksnom poslu'', naveo je Marinković, te podsjetio da na europsko tržište izvozimo više od 70 posto svojih roba.

Komore na raspolaganju

Gospodarske komore u Bosni i Hercegovini koje se bave tom problematikom, dodao je Marinković, na raspolaganju su gospodarstvenicima i vlastima da bi se našla najbolja rješenja.

Šef kooperacija Delegacije Europske unije u BiH Stefano Ellero je rekao da je CBAM mehanizam važna tema za BiH i izvozno orijentirana poduzeća.

''Razlog što Europska unija oporezuje države i nameće poreze svim državama koje izvoze u EU je zato što žele da postignu karbonsku neutralnost do 2050. godine. Postoje neke mjere koje se mogu primijeniti da bi se to olakšalo i mi pružamo svu podršku Bosni i Hercegovini kako bi što lakše provela te reforme'', dodao je Ellero.