U okviru okupljanja mreže ''Terra Madre Balkan'', u zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu, predstavljeni su i proizvodi sa juga Hercegovine. U europskoj prijestolnici degustirani su hercegovački med, suha janjetina, kolač od smokava, sir iz mijeha…

Ukusi Hercegovine pobrali su pohvale i zanimanje degustatora, ali je još dug put da autentični domaći proizvodi budu zaštićeni i plasirani na pravi način, javlja RTRS.

''Pitali su gdje se ovo može kupiti u Bruxellesu, i može li se naručiti online, što pokazuje disparitet što mi možemo i što oni žele da imaju“, kaže Gordana Radovanović iz ''Slow food Trebinje-Hercegovina“.

Na ovaj način razvija se takozvana ''diplomacija hranom'' – jer je odavno poznato da se i najsloženiji razgovori lakše vode uz tanjur.

Foto: Slow Food Convivium / Priprema jela

''Predstavnici proizvođača koji su došli, daju nam ideje kako da radimo zajedno, kako da poboljšamo izvozne kapacitete ovih proizvođača, da bi bili i na evropskom tržištu, i da bi ovdje u Bruxellesu i u svim zemljama Europske unije mogli da uživamo u ovim proizvodima'', rekla je direktorka za Balkan pri Europskoj komisiji Genoveva Ruiz Calavera.

U Srpskoj je samo romanijski kajmak stekao oznaku geografskog porijekla. ''Slow Food'' udruženja uspjela su da u katalog ukusa europske ''slow food'' zajednice uvrste i sir iz mijeha, grah poljak, hercegovački med, paradajz jabučar i neke stočne pasmine.

Koristi od zaštite i promocije autohtone hrane su višestruke.

Slavica Samardžić, članica convivijuma ''Slow food Trebinje Hercegovina'', ističe da proizvođač time dobija olakšan i siguran plasman, a zemlja, na neki način, postaje prepoznatljiva po tome.

Jedan od osnovnih zadataka ovakvih udruženja jeste očuvanje i predstavljanje biodiverziteta i lokalnih specijaliteta, onako kako su pripremani generacijama unazad.

Ne nastave li i mlađe generacije tradiciju, neki ukusi bit će nepovratno izgubljeni, a time i dio našeg kulturnog nasljeđa.