Svak' na svoj mlin

Tko stopira, a tko potiče gradnju Pelješkog mosta

Gospodarstvo / Novac | 02. 09. 2017. u 08:00 A.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iz Vijeća ministara BiH na istu adresu u Vladi Hrvatske poslana su dva potpuno različita pisma u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta, što dovoljno govori o neozbiljnosti i odnosima u BiH.

Nakon Adila Osmanovića, ministra civilnih poslova BiH, Olegu Butkoviću, ministru mora, prometa i infrastrukture, pisao je i Josip Grubeša, ministar pravde BiH, koji, za razliku od Osmanovića, tvrdi da nema nikakvih pravnih prepreka za izgradnju Pelješkog mosta.

Podsjećanja radi, svojim pismom Osmanović je od Butkovića tražio da Hrvatska obustavi sve radove na tom projektu, jer ne postoje pravne pretpostavke za njegovu realizaciju, istovremeno prijeteći da će BiH proglasiti suverenitet na dijelu Jadranskog mora, pišu Nezavisne.com.

Nakon ovog uslijedio je odgovor Hrvatske, odnosno Andreja Plenkovića, hrvatskog premijera, koji je rekao da će normalno nastaviti s gradnjom mosta i povezivanja teritorije te države, a nedugo nakon toga uslijedilo je i pismo Grubeše, u kojem ukazuje na niz pravno neutemeljenih tvrdnji i neistina u Osmanovićevom pismu. Grubeša upozorava i na štetne posljedice koje mogu nastupiti između BiH i Hrvatske s obzirom na sadržaj i kontekst pisma koje je prethodno uputio njegov kolega, a za kojeg kaže i to da ne može predstavljati BiH u međunarodnim odnosima.

"Imajući u vidu da je Hrvatska ispoštovala zahtjeve BiH i most podigla na 55 metara, s razmakom između stubova mosta od 200 metara na sredini, što zadovoljava uvjete za uplovljavanje najvećih brodova u Neumski zaljev kao i dosad, smatramo da pismo Osmanovića ne doprinosi daljem razvoju dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje, već im šteti", pojašnjava se u pismu. Grubeša je naveo da BiH prema drugim zemljama mora nastupati kroz Ustavom BiH određene procedure te da istupi bez pravnih argumenta i institucionalnog digniteta i legaliteta nanose nesagledivu štetu i dodatno kvare međunarodni ugled BiH.

"Kako ne postoje pravne smetnje za realizaciju ovog značajnog projekta, iskreno se nadamo da će on biti realiziran na zadovoljstvo obje zemlje, a cijeneći njegov širi značaj i same EU", navodi se u pismu koje je upućeno i u Ministarstvo vanjskih poslova BiH, OHR-u i Delegaciji EU u BiH.

O Pelješkom mostu govorio je i Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, i očekivano podržao Osmanovića, svog stranačkog kolegu iz SDA.

"Bit će neophodno da se, osim pitanja Pelješkog mosta, bez bilo kakvog daljeg odlaganja finalizira proces razgraničenja između BiH i Hrvatske, posebno razgraničenja na moru, što podrazumijeva utvrđivanje međunarodnog plovnog puta i izlaza BiH na otvoreno more, na kojem će se primjenjivati režim slobodne plovidbe i komunikacije", rekao je Zvizdić.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ BiH Dragan Čović izjavio je u petak da je gradnja Pelješkog mosta aktualna već mjesec dana na različite načine, te da je bila jedna od tema sastanka članova Predsjedništva BiH s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i njegovim zamjenicima.

"Pokušavamo tražiti rješenja da izbjegnemo te probleme i u četvrtak je tema upravo bila pismo ministra Adila Osmanovića. Tada smo kazali ako se to pismo ne povuče, doći će novo. Budući da Osmanovićevo pismo nije povučeno, ministar Josip Grubeša uputio je novo", rekao je Čović i izrazio nadu da će to stati i da će se na pravi način početi štititi interesi BiH.

"Nijedan razlog nema da se mi raspravljamo o Pelješkom mostu. Pelješki most će se graditi i gradi ga Hrvatska suvereno na svom terenu. Interes je i BiH da se to gradi, a interes je BiH i da se problemi koji su otvoreni s Hrvatskom riješe", rekao je Čović i dodao da ta pitanja treba riješiti kao i pitanja imovine koja je u Hrvatskoj, a pripada BiH.

Na kraju se javio i bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović kazao je novinarima u Sarajevu da se pogrešno predstavlja da je BiH protiv izgradnje Pelješkog mosta te da BiH želi biti dobar susjed Hrvatskoj, što isto očekuje i od ove države, tako da "jedni drugima ne pravimo probleme i ne uzimamo prava".

Kako je rekao, Republika Hrvatska ima pravo spojiti teritorij, a BiH ima pravo na pristup otvorenom moru.

U tom smislu istaknuo je da BiH ima zakone koji će biti dopunjavani ovih dana nakon sjednica Vijeća ministara te sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Nakon toga će BiH imati stav o ovom pitanju.

"Nadam se da će i Hrvatska krenuti u tom smjeru, da jedni drugima pomognemo, a ne da pravimo probleme", kazao je Izetbegović.

Kopirati
Drag cursor here to close