Nakon mesa i ulja, i kruh bi mogao poskupjeti u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poskupljenja hrane kojima svjedočimo posljednjih godina posljedica su niza elemenata, od poremećaja na svjetskim tržištima, preko rasta cijene goriva i drugih energenata pa do suše koja je pogodila veliki dio Europe.

No, ono što zabrinjava je izostanak sustavnih mjera u BiH kada je riječ o odnosu prema problematici otkupa domaćih proizvoda, odnosno izgradnji dovoljnih kapaciteta za proizvodnju i distribuciju domaćeg sjemena za žitarice.

Niz čimbenika

Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Federacije, kaže u razgovoru za Večernji list kako je jedan od ključnih razloga zbog čega smo u situaciji u kojoj su poskupljenja neminovna, a brojne farme pred zatvaranjem, činjenica da se država nije navrijeme pobrinula za domaću proizvodnju, a posebice kada je riječ o sustavu robnih rezervi koje su trebale mnogo prije reagirati.

Bićo kaže kako smo zbog niza čimbenika dovedeni u ovisnost o uvozu, a kakvo je stanje na svjetskim tržištima govori i podatak, upozorava Bićo, da je pšenica dvostruko skuplja u odnosu na prošlu godinu. Sve će to onda voditi i daljnjem poskupljenju brašna, a posljedično moguće i pekarskih proizvoda.

Bićo podsjeća kako je Bosna i Hercegovina imala natprosječan urod pšenice u prošloj žetvi te da se u tom trenutku napravio planski otkup i skladištenje, danas bi se moglo intervenirati na domaćem tržištu, a ne da se, ističe Bićo, sada plaća dvostruko skuplje za nešto što smo imali.

''Nema sustava zaštite potrošača i domaće proizvodnje'', istaknuo je Bićo ilustrirajući to i jednom apsurdnom situacijom u kojoj se domaća pšenica prvo otkupila po 30 feninga od proizvođača, nakon toga izvezla po cijeni od 32, 33 feninga, da bi se nakon toga ta ista pšenica uvozila u Bosnu i Hercegovinu po cijeni od 50 feninga!

''Da se pšenica otkupila i čuvala, bila bi drukčija situacija'', dodao je Bićo, prenosi Večernji list.

Drugi razlog zbog kojega je BiH dovedena u ovako tešku situaciju je, naglasio je, činjenica da nemamo sustav domaćih sjemena, a koji bi mogao mnogo pomoći u ovakvim kriznim situacijama.

Umjesto toga, Bosna i Hercegovina uglavnom uvozi sjemenski materijal iako ima sve potencijale za prikupljanje i distribuciju domaćeg sjemena, neovisno o tome radi li se o žitu, povrću ili voću.

Cijene

Sve navedeno, napominje Bićo, neminovno vodi u situaciju u kojoj će u ovoj godini građani ispaštati, dok će se dio farmi morati zatvoriti.

Tome treba dodati i manjak stočne hrane, kukuruza, soje, kao i sušu koja je uništila usjeve, stoga Bićo ističe kako je nužno da se napravi neka vrsta intervencije prije zime.

A izostanak aktivnosti doveo je do toga, zaključio je, da nam konstantno poskupljuju prehrambeni proizvodi, a ilustrativan primjer je piletina kojoj je cijena podignuta upravo zbog manjka žitarica, odnosno koncentrata. Cijena piletine tako je od početka godine porasla za nešto više od 60 posto, a poskupjeli su i neki drugi proizvodi, poput ulja.

Sada je, nažalost, moguće i poskupljenje kruha, a što će biti još jedan udar na ionako loše stanje u kućnim proračunima.